'Ono što zabrinjava je činjenica da svaki peti spolno aktivni petnaestogodišnjak u Hrvatskoj ne koristi nikakvu zaštitu od spolno prenosivih infekcija i trudnoće pa to označava te spolne odnose kao vrlo rizične. Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog-statističkog ljetopisa u 2014., preko 1.200 adolescentica u dobi od 15 do 19 godina je rodilo (3,1 posto od ukupnog broja poroda, 10,1 porođaj na 1.000 adolescentica u dobi od 15 do 19 godina) i zabilježeno je gotovo 220 prekida trudnoća na zahtjev kod žena u dobi do 19 godina (7,2 posto od ukupnog broja)', kaže Tatjana Nemeth Blažić, specijalistica epidemiologije iz Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo o kampanji 'Znanje je spas' koja se trenutačno provodi.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo kampanju provodi u suradnji s Ministarstvom zdravlja, županijskim zavodima za javno zdravstvo, Klinikom za infektivne bolesti 'Dr. F. Mihaljević', udrugama HUHIV, Iskorak, LET, HELP, Hepatos Rijeka i drugima koji ujedno s njima već dugi niz godina rade i na obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a. Riječ je projektu koji želi ukazati na odgovorno spolno ponašanje i zaštitu reproduktivnog i spolnog zdravlja kod ljudi, s naglaskom na adolescente.

'Kampanja Znanje je spas dio je preventivnih aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojim promičemo odgovorno spolno ponašanje te zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja. Glavni je cilj pridonijeti zaštiti, očuvanju i unapređenju zdravlja u Hrvatskoj. Usmjerena je na sve građane, a posebno adolescente, jer je to skupina populacije koja je zbog karakteristika ponašanja u toj dobi. To je, naime, faza istraživanja i isprobavanja, a zbog nedovoljno znanja i vršnjačkog pritiska mladi su izloženiji rizicima i mogućim posljedicama neodgovornog spolnog ponašanja, poput neželjene maloljetničke trudnoće, spolno prenosivih infekcija… Stoga je cilj kampanje povećati informiranost i znanje stanovništva, posebice mladih o spolno prenosivim infekcijama, uključujući infekciju HIV-om i važnosti očuvanja spolnog zdravlja što je prvi korak za prevenciju i zaštitu zdravlja. Dugoročno, cilj je utjecati na sprečavanje ili smanjenje mogućih posljedica neželjenih trudnoća, spolno prenosivih infekcija, zloćudnih bolesti spolnih organa te time pozitivno utjecati na spolno i reproduktivno zdravlje i natalitet u našoj zemlji', objašnjava Nemeth Blažić.

Učinak je vidljiv

Kampanja Znanje je spas provodi se od 2013., a plakati se nalaze na svlačionicama na desetak lokacija na hrvatskim plažama u Dalmaciji i zagrebačkom Jarunu.

'Ljetna kampanja još traje. Plakati na svlačionicama i info panoima postavljeni su 15. lipnja i bit će na plažama do 15. rujna. Nakon završetka kampanje napravit ćemo jednu od evaluacija dosežnosti kako bismo saznali je li kampanja bila vidljiva i je li poruka bila jasna i razumljiva. Kampanja sigurno ima doprinos poboljšanju znanja i informiranosti stanovništva. Teško je točno izmjeriti koliki je doprinos same kampanje, jer mnogobrojni čimbenici i mjere koje se kontinuirano provode u sustavu zdravstva, ali i izvan zdravstva u obrazovnom sustavu, zajednici, u obitelji imaju utjecaja i doprinose sveukupnom očuvanju i unapređenju zdravlja. No edukativno informativne kampanje sa svim ostalim mjerama koje se u Hrvatskoj provode, sigurno doprinose zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, ali i cjelokupnog zdravlja stanovništva', smatra epidemiologinja.

Spolno ponašanje mladih

Prema podacima Udruge Korak po korak koja skrbi o maloljetnim majkama, u Hrvatskoj godišnje 1.200 do 1.500 maloljetnih djevojaka rodi dijete, a ukupno svake godine njih oko 4.000 treba svekoliku podršku obitelji i zajednice s obzirom na mladost, prekid školovanja i majčinstvo.

Mladi danas ulaze u spolne odnose sa 13-14 godina i ne treba se pretvarati da nije tako. Njihovo je ponašanje vrlo često iznimno rizično pa je prevencija najjeftiniji i najučinkovitiji oblik liječenja.

'U anketi koju sam proveo u pet srednjih škola u tri školske godine, gotovo 80 posto mladih izjavilo je da upotrebljava kondom, ali ono što je nama medicinarima bitno jest informacija da njih samo 40 posto koristi kondom pri prvom spolnom odnosu. A upravo se tada dogodi najviše infekcija. Postoji, primjerice, 60 posto šanse da se adolescentica HPV-om zarazi pri prvom spolnom odnosu', rekao je doc. dr. sc. Dubravko Lepušić, zagrebački ginekolog koji je doktorirao na temi o humanom papiloma virusu u adolescentnoj populaciji.

Naime 2014. istraživanje rizičnih faktora spolno prenosivih bolesti među mladim adolescenticama, koje su analizom na njih 155 seksualno aktivnih proveli liječnici ginekolozi Dubravko Lepušić i Sandra Radović Radovčić iz zagrebačke bolnice 'Sestre milosrdnice', pokazalo je zabrinjavajuće rezultate. Čak 31 posto spolno aktivnih djevojčica prosječne dobi od 13 godina imalo je neku spolno prenosivu bolest. Naglasak je stavljen upravo na mlađe adolescente stare od 11 do 17 godina, koji se uglavnom ne istražuju budući da je prema više prijašnjih istraživanja prosječna dob stupanja u spolni odnos bila 17 godina. No podaci su pokazali da je ipak najviše oboljelih u rasponu od 15 do 17 godina starosti.

Nemeth Blažić kaže kako rezultati posljednjeg međunarodnog istraživanja iz 2010. nisu loši te da govore kako mladi ljudi stupaju u spolne odnose između 16. i 17. godine.
'Rezultati tog istraživanja (HBSC) o zdravstvenom i spolnom ponašanju mladih, u kojem sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska se smjestila negdje u sredini ljestvice. Naime 26 posto mladića i 13 posto djevojaka u dobi od 15 godina (rani spolni odnosi u dobi 15 godina ili ranije donose rizike za zdravlje) izjavilo je da je spolno aktivno. Dječaci su na 23. mjestu od 37 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, a djevojčice su se po udjelu spolno aktivnih u dobi od 15 godina na 33. mjestu od 37. Prema podacima tog istog istraživanja, kod posljednjeg spolnog odnosa u 2010. kondom je koristilo 80 posto dječaka i 79 posto djevojčica (što za oba spola Hrvatsku smješta na 18. mjesto od 33 zemlje koje sudjelovale u istraživanju)', kaže Nemeth Blažić.

Mlade treba educirati

Mladi ljudi često su skloni ekperimentiranju i otkrivanju nečeg novog kada je seksualno ponašanje u pitanju pa je dodatna edukacija prijeko potrebna.

'Treba ulagati napore da to eksperimentiranje prođe bez kratkotrajnih (spolno prenosive infekcije i neželjena trudnoća), ali i dugotrajnih komplikacija i posljedica za zdravlje (upalne infekcije i bolesti, teškoće zanošenja i neplodnost, zloćudne i bolesti spolnih organa, pa i smrt). Prema jednom istraživanju mladi su izjavili da o ovim temama dobivaju informacije najviše od medija, prijatelja/vršnjaka, škole, obitelji, nešto manje od zdravstvenih djelatnika. Prema istraživanju iz 2009. na uzorku zagrebačkih i riječkih studenata (ESPAD), adolescenti najviše traže pomoć od liječnika (35 posto), nastavnika i djelatnika u školi (20 posto) i roditelja (30 posto)', smatra Nemeth Blažić.

Osim civilnog društva, roditelja i obrazovnih ustanova (zdravstveni odgoj) na svijesti o potencijalnim opasnostima seksualog eksperimeniranja mladih trebaju raditi i mediji.

'Ovdje treba naglasiti da i roditelji trebaju nastojati razgovarati sa svojom djecom o tim temama na način primjeren njihovoj dobi, posebno u situacijama kada mladi sami pokazuju interes za neka pitanja. Stručnjaci tu mogu pomoći roditeljima u osnaživanju njihovih vještina komunikacije sa mladima. I mediji tu mogu puno pomoći i oni su važan partner u širenju preventivnih poruka i pomoć u edukaciji i informiranju o važnosti odgovornog spolnog ponašanja, primjerice poput ovog članka', ističe naša sugovornica.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo osmislio je nekoliko slogana kako bi osvijestio mlade ljude po pitanju seksualnog eksperimentiranja. 'Odgodi spolne odnose dok nisi spreman/a!', 'Koristi zaštitu!', 'Ne mijenjaj često spolne partnere!' neki su od slogana koji ciljaju na znanje i spolno odgovorno ponašanje mladih.

'Rizični spolni odnosi, međutim, nikad nisu izoliran događaj. Oni koji imaju rane spolne odnose češće puše i konzumiraju alkohol, i obrnuto. Stoga prevenciju treba provoditi sveobuhvatno, jer prevencija ovisnosti i promicanje mentalnog zdravlja i zdravih stilova života pozitivno utječe na zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja', zaključuje Nemeth Blažić.