U svijetu je u prošloj godini proizvedena rekordna količina od 41,8 milijuna tona elektroničkog otpada. Reciklirano je samo 6,5 milijuna tona, čak i vrijednost tako malo iskorištenog materijala doseže vrijednost od 52 milijarde dolara. Radi se o željezu, bakru ili zlatu. Stanovnik Hrvatske godišnje stvori oko četiri kilograma raznog EE otpada
Zatrpat će nas elektronički otpad, može se naslutiti iz izvješća Sveučilišta Ujedinjenih naroda za 2014. u kojem stoji da je u prošloj godini proizvedeno gotovo 42 milijuna tona elektroničkog otpada, a reciklirano tek negdje oko sedam posto elemenata iz računalne opreme, kućanskih aparata, igračaka i brojnih drugih čije djelovanje ovisi o električnoj energiji.
'Elektronički otpad sadrži zagađujuće i opasne materijale, ali je istovremeno veliki potencijalni rezervoar elemenata koji se mogu reciklirati što ga čini urbanim rudnikom', rekao je David M. Malone, rektor Sveučilišta UN-a.
I tako mala količina vrijednih elemenata kao što su željezo, bakar ili zlato izvučena iz ukupne količine EE otpada dosegla je vrijednost od oko 52 milijarde dolara.
Najviše su ga proizvele SAD i Kina gdje se proizvela trećina otpada. Po glavi stanovnika najviše elektroničkog otpada proizveo je prosječni Norvežanin (28,4 kg), odmah zatim Švicarac (26,3 kg). Zanimljivo, Amerikanci su na ovoj ljestvici tek na devetom mjestu, a Kineza nema ni među prvih četrdeset.
U Hrvatskoj je u 2013. proizvedeno više od devet tisuća tona elektroničkog otpada. Količina je pala u odnosu na 2012. kada je proizvedeno 9.640 tona. Najveći skok u proizvodnji EE otpada u Hrvatskoj dogodio se na prijlazu iz 2009. na 2010. kada je količina porasla s oko 4,5 tisuće tona na oko 9,5 i ta se brojka održala sve do prošle godine.
'U prosjeku svaki stanovnik u Hrvatskoj stvori oko četiri kilograma otpada. Tu se nalaze odbačeni štednjaci, usisavači, glačala, televizori, bušilice, pile, šivaći strojevi, hladnjaci, glazbeni instrumenti i sve ostalo što ovisi o napajanju električnom energijom', stoji u izvješću AZO-a.
Niz je štetnih elemenata koji elektronički otpad čini opasnim.
Plastika čijim spaljivanjem mogu nastati otrovni plinovi, živa koju nalazimo u svjetlećim žaruljama ili uređajima s ravnim ekranima, olovo kojim je zaštićena većina spojeva na pločama, a štetno je za bubrege ili živčani sustav i još niz drugih opasnih supstanci.
Elektronički otpad u Hrvatskoj prikuplja oko 300 ljudi i 200 vozila, a postoji jedna tvrtka u Virovitici koja ima koncesiju prikupljanja otpada za cijeli teritorij Hrvatske te još 11 područnih koje ovakvu vrstu otpada prikupljaju po županijama.
