'Posljednja deliberacija koju smo provodili bila je ona o migracijama. Imali smo do sada najveći broj sudionika, njih 37 iz cijele Hrvatske, a birali smo ih prema mjestima u kojima se nalaze centri za tražitelje azila i mjestima u kojima će se tek graditi takvi centri. Bilo je zanimljivo vidjeti kako u dva dana, tijekom brojnih rasprava i razgovora sa stručnjacima, sudionici mijenjaju svoja mišljenja, a predrasude prema tražiteljima azila se smanjuju', objašnjava Mirjana Mikić Zeitoun, voditeljica projektnih aktivnosti CMS-a na konferenciji pod nazivom ‘Deliberacijom do aktivnih građana’
Deliberacija kao metoda predstavlja pokušaj da se istraživanja javnog mnijenja i rasprave u kojima sudjeluju građani koriste na nov i konstruktivan način, posebno u svjetlu donošenja političkih odluka oko kojih su građani i donositelji odluka podijeljeni. U proces deliberacije uključuje se uzorak građana koji ujedno imaju mogućnost tijekom rasprave dobiti stručne informacije o temi o kojoj se raspravlja, ali i čuti stavove svih sudionika.
‘Ova konferencija je dio projekta ‘Nek' se i glas građana čuje’, čija je svrha bila da se vidi koliko je ta metoda primjenjiva u hrvatskom društvu, koliko se može utjecati na promjene u društvu te eventualno doprinijeti pojedinim sadržajima i boljoj društvenoj kvaliteti’, smatra Mikić Zeitoun
Pilot-projekt
U Hrvatskoj se po prvi puta koristi ovakva metoda iznošenja mišljenja i rasprave. ‘Što se tiče deliberacije, ovo je prvi takav projekt u Hrvatskoj. Zato je ovo bio naš velik izazov, jer na samom početku nismo znali kako će sve izgledati i kako će se provoditi. Dodatan problem je bila činjenica da smo koristili Fishkinovu metodu, ali zbog nedovoljne količine sredstava naš uzorak nije imao od 200 do 400 ljudi, nego njih 40-ak', tumači Mikić Zeitoun.
‘Cilj metode je pokazati da kada građani imaju dovoljno informacija i prilike razmijeniti mišljenja, donose zaključke koji nisu isključivo bazirani na ideološkoj ili iracionalnoj podlozi, već da mijenjaju stavove u odnosu na činjenice koje im se predoče’, smatraju iz CMS-a.
Gubitak motivacije kod građana ili neinformiranost
CMS je krenuo u ovu vrstu projekta jer smatra kako će ljudi na taj način lakše i vjerodostojnije pokazati svoja stvarna mišljenja o temama koje se i njih tiču. ‘Ovom se metodom želi intervenirati u društvo kako bi mu se olakšale tenzije oko donošenja nekih bitnih odluka. Do sada su korištene ankete za ispitivanje javnog mnijenja, a davale su porazne rezultate informiranosti građana koji nisu bili upoznati s politikom i onim što se događa oko njih. Građani danas nemaju motivaciju jer vjeruju kako se njihov glas ne čuje, a s druge strane političari smatraju kako građani nemaju pravo odlučivati o bilo čemu’, kaže Mikić Zeitoun.
Ljudi će puno lakše iskazati svoja mišljenja kada se nađu u manjim društvenim skupinama.
‘Radio sam na modeliranju rasprava građana. Moja je zadaća bila ne samo organizirati razgovor među građanima te između sudionika i stručnjaka, nego i kontrolirati rasprave kako ne bi došlo do sukoba i vrijeđanja. Zajedno sa svojim kolegama došao sam do zaključka da ljudi nisu dovoljno informirani o važnim političkim temama te da u manjim skupinama češće iskazuju svoje mišljenje i prihvaćaju kritike, a jednako tako ih je lakše preusmjeriti, nego kad nasuprot njih stoji pojedini političar’, smatra Luka Ostojić iz Hrvatskog debatnog društva.
Rezultati zadovoljavajući
CMS je u sklopu projekta proveo pet deliberacija i to o Zakonu o radu, pravima manjina, donošenju proračuna, iskorištavanju prirodnih resursa u Jadranu te o tome treba li Hrvatska kao članica Europske unije prihvatiti izbjeglice, a za sva su istraživanja rezultati veoma dobri.
'Prije svega kada se vodila rasprava o radničkim pravima, u kojoj su sudjelovali zaposleni i poslodavci, dokazano je da su zaposleni i dalje štitili svoja prava jer su stavovi koje su poslodavci iznijeli bili neuvjerljivi. Prilikom rasprave o pravima manjina građani su nakon rasprava i razgovora sa stručnjacima postali realniji po pitanju prava manjina i da ne mogu ugroziti prava bilo koje manjine. Rasprava o državnom proračunu pokazala je da su sudionici bili realniji kada je u pitanju ograničen proračun, ali i da su bili protiv uvođenja subvencija. Deliberacija protiv iskorištavanja prirodnih resursa Jadrana pokazala je kako su ljudi spremni za jednu vrstu kompromisa; protiv su iskorištavanja nafte, ali za plinske platforme. Jednako tako se nakon razgovora sa stručnjacima kod ljudi smanjio strah od moguće ekološke katastrofe. U posljednjoj raspravi o tražiteljima azila stavovi sudionika prema azilantima postali su bolji nakon rasprava, a smanjila se razina homofobije', izložio je Antun Vukelić iz Agencije za ispitivanje javnog mnijenja Target. Upravo ovakvi rezultati pokazuju da je moguć razvoj procesa deliberacije u Hrvatskoj.
'Meni se čini da postoji mogućnost razvoja deliberacije jer ona predstavlja dijalog, a u našem društvu on nedostaje. Stalno vodimo neke monologe u kojima kažemo sve što mislimo, ali nikako ne slušamo što misli druga strana. Veliku ulogu u tome ima i naša politika koja izbjegava dijalog, a podrazumijeva argumentiranu raspravu. Neke stvari se nastoje prikriti i pokazati drugačijima, a s druge strane postoji osoba koja može argumentirano govoriti o tome', zaključuje Mikić Zeitoun.
