U godini na izmaku lakše bi bilo pobrojati tko se nije našao na predsjednikovu nišanu nego tko jest. Od predsjednika Sabora, premijera, ministara, sudaca, političkih analitičara do novinara, institucija, političara susjednih zemalja. Nekad bezobzirno, nekad s povodom, nekad bez njega, nekad (ne)duhovito, prelazeći nerijetko granicu dobrog ukusa i odbacujući priručnik bontona kao suvišnu literaturu, Milanović u 2021. kao da je izašao iz ormara i odlučio pokazati kakav je.

Pregledavajući arhivu, razvidno je to da je nekoliko tema dominiralo u njegovim nastupima i iz njih su najčešće proizlazila 'čašćenja'. U prvom dijelu godine bio je to sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, a u drugom prijevremeno umirovljenje Elvisa Burčula, zapovjednika Počasno-zaštitne bojne, što je generiralo sukob najprije s ministrom obrane Marijem Banožićem, potom sa svima ostalima.

Zagrijavanje u siječnju

U prvom javnom nastupu trećeg dana 2021. godine upitao je zašto nije proglašena katastrofa nakon potresa na Baniji i zašto se ne zna tko je tu glavni. 'Ne mogu ljudi preko maila naručivati kontejnere. Prvo, to košta, drugo, mora se znati tko je odgovoran', rekao je Milanović. Kako su među prvima stradalima u potresu priskočili pomoći ugostitelji dnevno kuhajući nekoliko tisuća obroka, dok je državna tvrtka Pleter sve to gledala sa strane, Milanović je naveo da je Pleter zaštićen kao lički medvjed.

Povodom obilježavanja 28. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica 1993. trebao je sudjelovati u programu u Zadru, ali je to odbio kad je vidio da u protokolu sudjeluju i dvije osobe koje na sebi imaju ustaška obilježja i slogan 'za dom spremni'. Ponovila se tako situacija od godinu ranije iz Okučana.

U jedinom mjesecu ženskog imena obračun sa ženama

U veljači se prva na tapetu našla Hrvatska gospodarska komora (HGK), a nazvao ju je 'beskorisnom političkom jazbinom u kojoj se uhljebljuju kolege po stranačkoj liniji'.

Koji dan kasnije odgovarajući na novinarska pitanja o seksualnom uznemiravanju na fakultetima dao je podulji odgovor koji će kasnije generirati sukob s udrugom B.a.B.e. i Višnjom Ljubičić, pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. B.a.B.e. je nazvao udrugom glupog i neduhovitog akronima, a Ljubičić poručio da je potpisala priopćenje 'produhovljeno poput obrasca za poreznu prijavu'. Kako se na spomenutu temu oglasila i književnica Vedrana Rudan prozvavši predsjednika, ni njoj nije ostao dužan nazvavši je 'polupismenim, vulgarnim piskaralom'.

Potkraj veljače krenula je priča oko izbora prve osobe Vrhovnog suda i već prvi nastupi predsjednika na tu temu dali su naslutiti da će biti zanimljivo i da dogovora neće biti, odnosno da Zlata Đurđević nije izbor s kojim će se složiti HDZ.

Batler, bijednik, druker, podrep, Superhik i herojski zec

Stoga je u ožujku, prvi put u godini na izmaku, udario na Gordana Jandrokovića, predsjednika Sabora, kazavši da 'Gogo tumači Ustav kao Vegetin recept. Vegeta je svugdje i on je svugdje.' Prije nego što će ga ponovno prozvati Milanović će, govoreći o borbi protiv koronavirusa u BiH, ironično kazati da su oni najuspješniji jer 'tamo niti je itko bolestan, niti itko umire, niti je itko u bolnicama, niti itko priča o tome, niti se itko cijepi'. Izazvalo je to kratkotrajne reakcije iz susjedstva, ali prijepor s Jandrokovićem morao je ići dalje pa ga je na Facebooku nazvao diktatorom, a nakon što je s premijerom Andrejem Plenkovićem ušao u sukob i oko izbora veleposlanika Jandroković je postao i premijerov batler i mali Gogo'.

Prvi proljetni dani Milanoviću su bili inspirativni, udišući svjež otočni zrak na Cresu HTV je nazvao Yutelom, a ministra pravosuđa Ivana Malenicu optužio da je 's frulom i harmonikom njuškao na Pantovčaku' da vidi što će on napraviti po pitanju Vrhovnog suda. Koji dan kasnije Milorad Pupovac objavio je poruke koje mu je slao Milanović i u kojima ga je nazvao bijednikom, nakon čega je predsjednik uzvratio na Facebooku, a napisano je teško prepričati, pa je najbolje kliknuti na link i sve pročitati.

No bio je to tek početak. Milanović je potom objavio cijelu prepisku s Pupovcem, a na kraju objave prozvao je analitičara Žarka Puhovskog i Vladimira Šeksa nazvavši prvog udbaškim drukerom, a drugog Superhikom. Na istom kupu našao se i Dejan Jović, za Milanovića 'Pupovčev kumrovečki podrep'.

U kanonadi koja je danima trajala Milanović je poručio Pupovcu da je objavio poruke u stilu Franje Varge te da je zaštićeniji od pande u zoološkom vrtu u New Yorku. Potezalo se tih dana i pitanje opoziva predsjednika zbog njegovih sve žešćih istupa, a u priču se upleo i Plenković, kojeg će u jednom istupu Milanović nazvati 'dokazanim herojskim zecom', dok je Andreja Roru iz HDZ-ova odjela za medije proglasio ratnim huškačem i šovinistom.

Travanj rezerviran za Yutel

Uslijedilo je natezanje oko komemoracije u Jasenovcu, u kojem su bila tri odvojena izaslanstva iako je Milanović predlagao da bude jedno. Prozvao je tada Ninu Obuljen Koržinek, ministricu kulture koja je ustvrdila da je komemoracija godinu ranije bila neprimjerena zbog epidemioloških mjera, upitavši 'je li ona stručnjak za kulturu nacije ili za kulturu gljivica i virusa'. Zbog iste stvari HDZ-u je poručio da mu o epidemiološkim mjerama ne trebaju govoriti oni koji su 'imali seosku svadbu za svog kandidata i razvukli stolove kao u Šumadiji'.

Nova runda s Plenkovićem uslijedila je nakon što je ustvrdio da aktualna diplomacija neće biti poput one bivših predsjednika Mesića i Josipovića. Usporedio ga je tada s hrvatskim Milanom Stojadinovićem, a nešto kasnije nazvao ga Plenkošenko, aludirajući na bjeloruskog diktatora. Nakon gostovanja Đurđević u 'Otvorenom' urednika i voditelja emisije Mislava Togonala nazvao je prevarantom, novinare HRT-a plaćenicima jedne političke opcije, a HRT 'Yutelom koji radi za HDZ'. Kada rafalna paljba nije bila ispred mikrofona, Milanović bi posegnuo, što je bilo posebno vidljivo u prvom dijelu godine, za Facebookom.

Plenković kao komunistički gojenac

Tako je na toj društvenoj mreži samo u jednom postu sredinom svibnja Plenkovića nazvao 'komunističkim gojencem', 'ponavljačem komitetskih frazetina' i 'prodavačem boze'.

Kako je Plenković odlučio da više neće biti zajedničkih polaganja vijenaca, Milanović je kazao da će i on sam tako i tako manje polagati vijence zato što su 'vijenci, osim što drže iznad vode cvjećarsku industriju, ozbiljan komunalni problem jer se oko vijenaca množe glodavci', a on će ubuduće 'nositi ruže, kamenčić, karanfil, gdje god to bude moguće, jer se vijenci pretvore u običan kičeraj'.

Provincijalni hejter i Ragnar iz Piska

Sredinom lipnja u intervjuu za Večernji list na udaru se našao Silvano Hrelja, saborski zastupnik HSU-a koji je iz opozicije prešao pod skute vladajuće većine. Milanović je u tom transferu vidio posao za USKOK, neizravno optužujući Hrelju za korupciju. U srpnju je, nakon što je održan prosvjed protiv bespravne gradnje i devastacije u uvali Vruja, u kojoj je boravio kod poduzetnika Stipe Latkovića, novinara Borisa Dežulovića nazvao Vikingom, Ragnarom iz Piska i 'provincijalnim hejterom'.

Koji dan kasnije u Livnu je uzvratio politologu Dejanu Joviću nakon što ga je kritizirao zbog, kako je rekao, stava da Hrvati u BiH trebaju biti manjina. Predsjednik ga je nazvao 'eskort damom Milorada Pupovca'.

Propalica, a ne general

U kolovozu, kad se spekuliralo da bi neki generali mogli bojkotirati proslavu Oluje, za Josipa Đakića, šefa Hvidre i saborskog zastupnika HDZ-a, kazao je da 'on nije general, već propalica'. U rujnu je ponovo otvorio frontu prema Bosni i Hercegovini obraćanjem na Generalnoj skupštini UN-a, kada je istaknuo da je on predsjednik i Hrvata u Bosni i Hercegovini, a iskoristio je priliku i prozvao trenutačno predsjedajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, za kojeg je rekao kako 'ne zna s kojim mandatom je došao i u čije ime govori'.

Vučiću je u tom mjesecu nekoliko puta rekao da je bio ratni huškač, a onda mu je iz Varaždina poručio i da 'postoji kriptorhizam kod sisavaca, kada se muškarcima ne spusti skrotum, to se liječi, a postoji i kriptocefalus, to je skriveni mozak, što je neizlječivo'. Kako je učestalo istupao protiv covid mjera, Milanovića je u listopadu zbog toga kritizirao pulmolog Saša Srića. Predsjednik mu nije ostao dužan kazavši da je 'to još jedna osoba kojoj je ova kriza omogućila da izmigolji iz rupe. Ja ne znam tko je taj čovjek. Neki njegovi stariji kolege smatraju ga lupetalom'.

Obračuni s Banožićem

Jesen je bilo doba u kojem je krenuo sukob s ministrom obrane Marijem Banožićem, što traje i danas. Povod je bilo prijevremeno umirovljenje zapovjednika Počasno-zaštitne bojne, brigadira Elvisa Burčula. Banožićem je Milanović od tada pa do danas brisao pod gdje god je stigao. Ministar obrane iz usta predsjednika države prošao je put od političkog beskućnika, džepnog ministra Baneta, skupljača Pokemona do kamikaze koja nije uspjela nabaviti ni pisoare za vojni neboder...

I kada se učinilo da bi tu priča mogla stati, Milanović je na obilježavanju obljetnice Trokut Novska zabranio Banožiću da govori, što je Plenković nazvao privatiziranjem vojske, odnosno puzajućim državnim udarom. Već u studenom premijer je ocijenjen puzajućim državnim udavom, a Banožić opuškom. Nakon što mu je zabranio da govori, Milanović je kao vrhovni zapovjednik OSRH odlučio da neće pozvati Banožića ni na na prijam povodom promocije novog naraštaja kadeta na Pantovčak. Banožić je uzvratio odlukom kojom ograničava upotrebu materijalnih resursa vojske njenom vrhovnom zapovjedniku, odnosno predsjedniku države. Kako su tih dana iz HDZ-a pucali sa svih strana prema Milanoviću, tako je Jandroković zaradio epitet Plenkovićeve višenamjenske ulizice. Nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost Jandroković je zbog mobitela okarakteriziran kao 'Njonjo, smušeni, sigurnosno nepismeni fićfirić'.

Uhićenje Gabrijele Žalac komentirao je riječima 'pala Gabika, Plenkovićev kadar', a nakon što je utvrđeno da su se biskupi prevozili vojnim brodom Banožić je postao 'Gabikin pajdo', netom kasnije i 'korumpirani ludonja'.

Sa Šolte je građanima poručio da se po pitanju covid potvrda ponašaju kako hoće, Banožić je postao kriminalac, a u kombinaciji s Plenkovićem i hodajući incident.

Austrijski fašisti

Izjavom iz Vatikana, u kojoj je lockdown za necijepljene u Austriji usporedio s fašizmom, dignuo je prašinu, zbog čega je hrvatski veleposlanik pozvan na razgovor u Beču, na što je Milanović uzvratio pozivanjem austrijskog predstavnika u Zagrebu. Paralelno ratujući na nekoliko fronti, Milanović je bio u sukobu i s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom što oko imenovanja veleposlanika, što oko drugih stvari. Tako je ministra okarakterizirao kao običnog licemjera koji se presvlači brže od Batmana, Spidermana i Supermana u jednom kadru.

Primirje s Plenkovićem sklopljeno u Vukovaru na dan obljetnice pada grada trajalo je samo taj dan. U novo nadmudrivanje uvučen je i Emmanuel Macron, francuski predsjednik kojeg je Plenković pozvao na ručak sa stotinjak uzvanika, ali za stolom nije bilo mjesta za Milanovića. Nakon što je Macron otišao uslijedio je rat zbog onog što je došao – potpisivanja ugovora za nabavu borbenih aviona. Milanović je kazao da ugovor o borbenim avionima nitko nije vidio, da su avioni poskupjeli za dvjesto milijuna kuna u odnosu na predviđeno i nazvao to prvorazrednim skandalom. Kasnije će dodati da je netko maznuo dvjesto milijuna eura.

Gradacija genocida

Prosinac je Milanović otvorio najavom da će vojska na ulazu u Pantovčak zabraniti ulazak državnim inspektorima i policiji ako probaju kontrolirati covid potvrde i provodi li se odluka o testiranju za one koji ih nemaju u državnim i javnim službama. I razvila bi se vjerojatno dalje polemika oko toga da predsjednik nije odlučio napraviti gradaciju genocida. 'Postoji genocid nad Židovima, pa onda u Ruandi. Postoji i genocid u Srebrenici, no postoji gradacija. Najlakše je reći sve je isto, nije', kazao je Milanović i bila je to crta koju nije smio prijeći.

Uslijedili su osude i zgražanje sa svih strana i kad se mislilo da će povući ručnu, ponovo je bez ikakve empatije prešao preko mrtvih. Ovoga puta bili su to članovi obitelji Zec, likvidirani prije trideset godina u Zagrebu. 'Obitelj ubijenih bila je pozvana u Vladu, dobili su odštetu i što još treba', upitao je Milanović odgovarajući na upit novinara ima li Hrvatska 30 godina od tog događaja pravilan stav prema tom slučaju. Dodao je tada da on 'ne bagatelizira ničiju smrt, a posebno tragediju te obitelji'. I opet je to izazvalo zgražanje u javnosti.

'Predsjednik s karakterom' tako ulazi u 2022. godinu, treću godinu svoga mandata. Sudeći po prethodne dvije, nema sumnje da će i treća s novinarske strane biti zanimljiva.