Svijet je s nevjericom gledao kada je Vladimir Putin 24. veljače povukao prst na obaraču započevši invaziju na Ukrajinu, a sada s još većom strepnjom promatra hoće li ruski vođa pritisnuti crveni gumb i time reći zbogom svijetu kakvog poznajemo.
Iako se o neohladnoratovskom nadmetanju govorilo već niz godina, sa sve glasnijim i otvorenijim prijetnjama nuklearnim oružjem u zadnje vrijeme intenzivirano se govori upravo o početku novog pravog hladnog rata.
O novoj krizi za N1 je govorio Petar Popović s Fakulteta političkih znanosti. Na pitanje koji su realni scenariji za raspetljavanje krize, odgovorio je da je teško reći 'jer smo u bezizlaznoj situaciji'.
'S jedne strane, Putinu bi trebalo ponuditi donekle manevarskog prostora na diplomatskim planu, jer mora dobiti nešto kako bi što prije obustavio agresiju. Međutim, u tom slučaju kolektivni Zapad vodi Chamberlainovu politiku koja uvijek završava u onome što nastoji izbjeći – ratu. Tipovi poput Putina ne mogu biti zadovoljeni; sada traži Donbas koji je netom formalno pripojio Rusiji, ali ako mu se tu popusti opet će tražiti čitavu Ukrajinu; pa Pridnjestrovlje, pa možda Baltičke zemlje i tako dalje', objašnjava Popović, ali pritom ukazuje i na opasnosti koje vrebaju iz politike bez popuštanja.
vezane vijesti
'Ako ga se nastavi do kraja pritiskati s podupiranjem ukrajinske vojske i ekonomskim sankcijama, mogao bi se naći u bezizlaznoj situaciji i zaratiti sa Zapadom. To su projekcije samih službi na Zapadu. Dakle, jedino što ostaje je održavati ovakvu situaciju – sankcije i vojna potpora Ukrajini – te se nadati da će Putin ili biti svrgnut ili popustiti zbog iscrpljenih kapaciteta ruske ratne mašine', zaključuje Popović.
