PILAROV BAROMETAR

Povjerenje građana: Vojska nedodirljiva, Crkva i predsjednica u padu

08.07.2016 u 12:12

Bionic
Reading

Crkva i predsjednica gube povjerenje hrvatskih građana, oni i dalje najviše povjerenja imaju u vojsku, ali prvi put su se na vrhu liste, kad je riječ o povjerenju u institucije, našli školstvo i zdravstvo pokazuju rezultati Barometra hrvatskoga društva 2016., koje je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Pilarov barometar hrvatskog društva provodi se od 2008., ali u razdoblju od 2010. do 2013. nije provođen zbog nedostatka sredstava

Istraživanja su provedena terenskom usmenom anketom u razdoblju od 15. travnja do 15. svibnja 2016. na reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva (18 i više godina) kojima je obuhvaćeno 750 osoba.

Vojska kao institucija uživa i dalje najveće povjerenje hrvatskih građana, u istraživanju povjerenja u institucije prošle godine nisu bili uvršteni školstvo i zdravstvo, ali ove godine školstvo se našlo na drugom, a zdravstvo na prvom mjestu.

Crkva je pala s drugog na četvrto, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s trećeg na peto mjesto. Građani najmanje vjeruju političkim strankama, pa Hrvatskom saboru i Vladi.

U odnosu na 2015. povećao se broj hrvatskih građana koji smatraju da je situacija u zemlji vrlo loša dok se neznatno smanjio broj oni koji situaciju ocjenjuju uglavnom lošom. Sudeći prema rezultatima Pilarovog barometra, očekivanja od poboljšanja situacije u Hrvatskoj stagniraju. Većina građana nije zadovoljna funkcioniranjem demokracije, tržišnog gospodarstva i stanjem ljudskih prava.

Većina građana prosječno je zadovoljna svojim životima, osjećaju se relativno sretnima, ali ih čak 47,8 posto smatra da su prije bili sretniji. Da su najsretniji u ovom trenutku svog života, misli 36,7 posto građana.

Najnezadovoljniji su životnim standardom, a najzadovoljniji odnosima s drugim ljudima, pripadnošću zajednici u kojoj žive i osjećajem sigurnosti.

Kad je riječ o političkoj orijentaciji najviše ispitanika svrstalo se na politički centar (24,9 posto), malo lijevo od centra ih je 7,5 posto, a malo desno od centra 9,5 posto. Kao izrazito desno se svrstalo tek 4,8 posto ispitanih, a izrazito lijevo samo 3,5 posto.


Pitalo ih se i smatraju li da je trebalo odgađati kanonizaciju kardinala Alojzija Stepinca, 37,8 posto misli da nije trebalo odgađati, čak 36,9 posto njih nije znao ili nije željelo odgovoriti, 12,5 posto ih je bilo za odgodu, ali bez uplitanja Srpske pravoslavne crkve, dok je 6,4 ispitanika bilo za odgodu i s odobravanjem gleda na uplitanje SPC-a.

Većina od 57,7 posto ispitanika koji su sudjelovali u Pilarovom barometru, ne želi odseliti iz Hrvatske, ali raste broj onih koji ponekad razmišljaju o odlasku iz domovine (24,3 posto) ili definitivno planiraju odlazak (6,2 posto). Stagnira broj onih koji često razmišljaju o odlasku, a njih je 11 posto.

Hrvati se najčešće informiraju putem televizije, pa radija, internetski portali drže treće, a tiskovine zauzimaju četvrto mjesto. Ali najveće povjerenje građana, kad je riječ o medijima, uživa informativni radijski program, pa internetski portali, na trećem su mjestu informativni TV programi, a na posljednjem mjestu su tiskovine.

31 posto Hrvata ne ide na ljetovanje

Građani Hrvatske najčešće se zabavljaju gledanjem televizije, posjetima rođacima i prijateljima, hobijima, odlaskom u kafiće, klubove i gostionice. Češće idu u crkvu i bave se sportom nego što čitaju knjige, ali knjige još uvijek češće čitaju nego što idu u restorane i na izlete, u kino, na koncerte i izložbe, u kazalište ili na sportske događaje. Dvije trećine ispitanika nije učlanjeno u javnu knjižnicu, jesu učlanjeni, ali rijeko posuđuju knjige kaže 17,9 posto ispitanih, a često posuđuje knjige 14,9 posto ispitanika. Čak 31,4 posto ih ne ide na ljetovanje, ovi koji idu u 38,8 posto slučajeva za ljetovanje odabiru hrvatsku obalu, 12 posto ide na otoke, samo 3,8 posto ljetuje na kopnu, a tek 2,2 posto u inozemstvu.