Puno se raspravlja o dometu automobila ili potrošnji goriva ili energije. Rasprava se često svodi na to koliko su 'realne' brojke koje automobilske kompanije daju za svoje automobile. Jer u stvarnom svijetu vozači primjećuju odstupanja od navedenih vrijednosti. Ta su odstupanja, međutim, uzrokovana nizom čimbenika koji nisu posve predvidljivi i, prije svega, izvan kontrole proizvođača automobila. Praktični domet električnih automobila ili potrošnja goriva automobila ovisi o nizu iznenađujuće promjenjivih čimbenika.

Automobilske tvrtke obvezne su prijaviti doseg električnih automobila ili potrošnju goriva automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem prema standardnom ciklusu. U prošlosti je to bio NEDC ciklus; trenutno se koristi WLTP ili WLTC ciklus (WLTP standard uključuje RDE ciklus u stvarnom radu uz WLTC laboratorijski ciklus). Novi ciklus je uveden uglavnom kako bi navedeni doseg ili vrijednosti potrošnje goriva bolje odražavale stvarnost koju vozači mogu postići. WLTP tako koristi veće brzine (do 135 km/h i veću ukupnu prosječnu brzinu), dinamičniji je i više uzima u obzir stvarnu težinu automobila, među ostalim.

Ceste nisu laboratoriji

Međutim, WLTC ispitni ciklus ostaje laboratorijska vježba, upravo kako bi se osigurala usporedivost prijavljenih brojki. To korisnicima omogućuje usporedbu dosega ili potrošnje ne samo između modela istog proizvođača automobila, već i između automobila različitih marki. Vrlo je vjerojatno da će, kada se uspoređuju dva modela, automobil s većim navedenim WLTP dometom također imati veći domet u praksi.

Uz to, podaci o potrošnji goriva i dometu koje su prijavili proizvođači automobila i promatrani u standardnom ciklusu razlikuju se od onih postignutih u praksi. 'Razlozi odstupanja u osnovi se mogu grupirati u četiri kategorije. Prva je fizika automobila, tj. aerodinamika, težina, otpor kotrljanja; drugi su uvjeti okoline, tj. vrijeme i vanjska temperatura; Važan je i stil vožnje vozača i, naravno, profil ceste, koji u praksi često može biti zahtjevniji od testne staze,' kaže Jan Beneš, koji je specijaliziran za testne cikluse kupaca u Škodi. 'Općenito govoreći, glatka vožnja s predviđanjem bez naglog ubrzanja po toplom vremenu bez vjetra i na ravnoj cesti s neopterećenim automobilom rezultira manjom potrošnjom goriva i većim dometom', kaže Jan Beneš.

No, naravno, vozači obično ne voze u tako idealnim uvjetima. Kada to učine, zapravo mogu postići veći domet i bolju potrošnju goriva nego što pokazuju 'tvorničke' brojke. Dokaz tome su brojna testiranja u časopisima o automobilima, razni eko reliji, pokušaji obaranja rekorda u vožnji sa što manjom potrošnjom goriva. U praksi, međutim, obično postoje faktori koji znače da se potrošnja automobila povećava u odnosu na deklariranu vrijednost i domet se logično smanjuje.

Vanjska i unutrašnja temperatura je faktor

Općenito pravilo je da na domet i potrošnju električnih automobila više utječe temperatura nego na automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem. Vanjska temperatura utječe i na učinkovitost same pogonske baterije i, naravno, na potrebu grijanja ili hlađenja unutrašnjosti. A to hlađenje ili grijanje, usput, nije uračunato u testni ciklus. 'Za samu vučnu bateriju, idealna radna temperatura (unutar ćelijskih modula) je između oko 10 i 35°C. Pri višim temperaturama hlađenje baterije već će se aktivirati visokonaponskim klima uređajem koji troši struju. Na nižim temperaturama, zbog prirode kemijskih procesa u Li-ionskim ćelijama koji se odvijaju sporije, kapacitet punjenja i pražnjenja baterije se postupno smanjuje, što zauzvrat smanjuje učinkovitost rekuperacije, na primjer. Na temperaturama ispod nule, bateriju je potrebno ponovno aktivno zagrijati (pomoću visokonaponskog grijanja vode),' objašnjava David Pekárek iz Škodinog odjela za visokonaponske energetske sustave.

A onda na scenu stupaju čimbenici poput klimatizacije i grijanja. 'Sunčano proljetno ili jesensko vrijeme idealno je za električni automobil, kada sunce ima taman dovoljno energije da zagrije unutrašnjost na ugodnu temperaturu bez potrebe za grijanjem ili klimatizacijom, a pogonska baterija neće zahtijevati aktivno grijanje ili hlađenje,' Pekárek i Beneš dodaju. Naravno, na bateriju također utječe stil vožnje: naglo kočenje i naglo ubrzavanje mogu toliko zagrijati bateriju da će je trebati hladiti čak i po inače hladnom vremenu. Dakle, sam vozač može znatno utjecati na potrošnju – uz intenzivna ubrzanja i usporavanja, negativan učinak imaju i velike brzine vožnje.

Pomoću Škodinog pametnog kalkulatora dosega možete saznati kako različiti čimbenici utječu na doseg električnog automobila. Jednostavno odaberite svoj automobil (trenutačno možete pronaći različite verzije EnyaqQ iV, uključujući Enyaq Coupé iV) i unesite sljedeće uvjete: godišnje doba, okruženje u kojem se automobil uglavnom vozi (grad, izvan grada, autocesta), vožnja stil (ekološki, normalan, sportski) i broj ljudi u automobilu. Također možete unijeti željenu temperaturu u unutrašnjosti automobila.

Štoviše, sve bolja infrastruktura za punjenje i dovoljan domet električnih automobila znače da je vožnja Europom sada gotovo jednako praktična kao putovanje u automobilu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Dokaz za to može se pronaći u seriji Škoda Storyboard My Enyaq iV, na primjer, u kojoj ponosni vlasnici ovog električnog automobila marke Škoda dijele svoja iskustva. Njemački bračni par Martin i Evita svojim su električnim automobilom prešli oko 3000 kilometara tijekom odmora u Francuskoj i Švicarskoj, a Martin kaže: 'Voziti 300 kilometara u jednom potezu autocestom nije nikakav problem, čak i ako idete dosta brzo.' Švicarski vlasnik Christian se slaže: 'Vozim onako kako volim voziti. Domet je idealan za nas, mislim da je u redu uzeti 20-minutnu ili 30-minutnu pauzu svakih 300 ili 350 kilometara na dužim putovanjima,' kaže vlasnik Enyaq iV-a kojeg je njegova obitelj nazvala Jarvis.