Rastuća potražnja za SUV-ovima i crossoverima pokrenula je rekordnu prodaju proizvođača premium automobila, uključujući BMW i Mercedes-Benz. Industrija se tako našla u koliziji s naporima vlasti u borbi s globalnim zagrijavanjem unatoč velikim ulaganjima u električna vozila. Danas, međutim, gotovo svi proizvođači automobila na svijetu imaju i svoje SUV i crossover modele. Iznimaka gotovo više i nema ili ih uskoro neće biti. Nabrojimo samo neke od marki koje ih nikada u svojim proizvodnim paletama modela nisu imali, poput Aston Martina (DBX), Lamborghinija (Urus), Ferrarija (Purosangue), Bentleya (Bentayga), Rolls-Roycea (Cullinan), Maseratija (Levante), Genesisa (GV80).

Samo u Hrvatskoj, prema modelima pojedinih marki, u prvih 20 najprodavanijih modela u cijeloj 2019. iz segmenta SUV-a ili crossovera devet je različitih modela. To znači da je udio 'terenaca' (11.172 komada) u 28.832 automobila prvih 20 najprodavanijih modela sada 38,7 posto, što je i dalje više od europskoga prosjeka od 34,3 u cijeloj 2018. godini. Naravno, treba voditi računa i o činjenici da smo u 62.938 prodanih automobila u 2019. uzeli u obzir po rezultatima prodanih 'terenaca' samo prvih 20 pojedinačno najprodavanijih modela, a tu su još i oni 'ostali', koji su pojedinačno imali manji broj prodanih primjeraka, ali su među njima i neka SUV ili crossover vozila. Udio hibridnih i električnih novoregistriranih vozila u Hrvatskoj lani je bio mizernih 2,9 posto ili 1834 komada u 62.938 novoregistriranih automobila.

Bavarski je BMW u petak objavio da su isporuke njihove glavne luksuzne marke porasle dva posto, na rekordnih 2,17 milijuna vozila prošle godine, zahvaljujući 21-postotnom skoku u prodaji crossovera oznake 'X', koji sada čine 44 posto globalne prodaje marke BMW.

U Mercedes-Benzu, najprodavanijoj svjetskoj marki premium automobila, svaki je treći luksuzni automobil prodan prošle godine bio SUV ili crossover.

U Volvu su SUV-ovi i crossoveri činili 63 posto globalne prodaje u prošloj godini, što je porast od 56 posto u odnosu na 2018. godinu.

Proizvođači automobila širom svijeta ulažu milijarde u električna vozila kako bi pokušali ispuniti strože propise o emisijama. No, još nije poznato koliko će ih vozača doista i kupiti.

'Potrošačke sklonosti prema SUV-ovima mogle bi negativno utjecati na koristi električnih automobila', upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (International Energy Agency ili IEA) u svojem izvješću World Energy Outlook 2019 u studenom.

IEA je priopćila kako je udvostručenje tržišnoga udjela zabilježilo da emisije SUV vozila povećavaju gotovo 0,55 gigatona ugljičnog dioksida (CO2) tijekom posljednjeg desetljeća na otprilike 0,7 gigatona.

Kao rezultat, SUV-ovi su drugi najveći čimbenik povećanja globalne emisije CO2 od 2010. godine nakon elektroenergetskog sektora - ispred teške industrije, uključujući one koje proizvode željezo i čelik, cement, aluminij, kao i transportnih sredstava poput kamiona i zrakoplova.

Sad postoji više od 200 milijuna SUV vozila širom svijeta, u odnosu na oko 35 milijuna u 2010. godini, što predstavlja 60 posto povećanja globalne flote automobila od 2010. godine, pokazuju podaci IEA-e. Automotive News klasificira mnoge od tih SUV-ova kao crossovere, koji se temelje na automobilskim platformama.

'Ako popularnost SUV-ova nastavi rasti u skladu s nedavnim trendovima, to bi moglo pridodati još dva milijuna barela nafte (236.686 tona) dnevno našoj projekciji potražnje za naftom za 2040. godinu', priopćila je iz IEA.

BMW i Mercedes-Benz kažu kako su njihova vozila među najekonomičnijim potrošačima goriva, zahvaljujući hibridnim i ostalim tehnologijama koje su već dostupne na tržištu.

Oba proizvođača automobila, koji nastoje postići nove prodajne rekorde ove godine, pripremaju se za pokretanje potpuno električnih crossovera - BMW iX3 i Mercedes-Benz EQC - za koje kažu da pokazuju opredjeljenje za čišću budućnost.

Iako priznaje rastuću popularnost SUV-ova, moćno njemačko udruženje autoindustrije VDA ističe da se veliki dio potražnje odnosi na učinkovitije modele. 'Samo nešto manje od 5 posto SUV-ova su velika vozila luksuzne klase. Tržišni uspjeh SUV segmenta uglavnom je posljedica ofenzive modela u kompaktnim i srednjim SUV-ovima, s odgovarajuće manjom potrošnjom goriva', izjavio je u četvrtak VDA. Novoregistrirani SUV-ovi njemačkih grupnih marki smanjili su emisiju CO2 za 35 posto od 2008. godine, dodaje.

BMW planira lansirati 25 hibridnih i električnih automobila do 2023. godine, pri čemu će više od 12 modela biti potpuno električne verzije. Do 2025. godine, očekuje se da će polovica svih njihovih automobila biti hibridna ili električna vozila.

Mercedes-Benz u vlasništvu Daimlera očekuje da polovica njihove prodaje budu hibridna ili električna vozila do 2030. godine, s tim da će Europa dostići 50 posto 2025. godine.

Peter Fuss, partner u njemačkom Ernst & Youngu, rekao je da su njemački proizvođači automobila gurnuli prodaju SUV-ova s ​​većom maržom prošle godine uoči uvođenja strožih europskih pravila o čistom zraku 2020. godine.

U četvrtom tromjesečju 2019. došlo je do neobično velikog porasta poslovnih registracija u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji u usporedbi s podacima za privatne kupce, što je znak da proizvođači automobila guraju određene modele na tržište.

'Od siječnja 2020. nadalje nova se ponuda modela mora pridržavati ograničenja kako se ne bi suočili s velikim kaznama', rekao je Fuss. 'Nećemo vidjeti iste stope rasta u ovom segmentu kao prošle godine.' Očekuje se da će registracije električnih automobila naglo krenuti sredinom 2020. godine.

Ali to će ovisiti o vozačima koji su ih spremni kupiti, a možda i o tome koliko su proizvođači automobila spremni jeftino ih prodati.