Katastrofu dnevnih novina u Hrvatskoj potvrđuju neumoljive brojke u javnosti dostupnim financijskim izvješćima: samo je jedan dnevni list, 24 sata, imao uspješnu poslovnu godinu.

Globalna kriza, zbog koje su drastično pali budžeti za oglašavanje, pogodila je ionako posustalu industriju tiskanih medija, pritisnutu besplatnim sadržajem koji nude internetski portali. Sudeći po rezultatima, recepta za uspjeh koji uključuje dobar poslovni model i jasnu uređivačku politiku držao se samo tabloid 24 sata.

Dnevni list 24 sata, koji je kao i Večernjak u vlasništvu austrijske Styrije, u 2009. godini ostvario je dobit od 50,4 milijuna kuna, što je desetak milijuna kuna više u odnosu na godinu ranije. Porasli su i poslovni prihodi, i to na 271,5 milijuna kuna. Prihodi od same prodaje novina iznosili su 141,2 milijuna kuna i gotovo su nepromijenjeni u odnosu na 2008. godinu iako je prosječna dnevna prodana naklada u 2009. godini zabilježila pad od 10 posto. Za isti rezultat bilo je dovoljno 163.000 primjeraka dnevno, zahvaljujući povećanju prodajne cijene s tri na četiri kune.

Njegov stariji brat Večernji list, također u vlasništvu Styrije, proteklu je godinu zaključio s gubitkom od 29,6 milijuna kuna. Pali su i poslovni prihodi, i to na 286 milijuna kuna. Prosječna dnevna prodana naklada spustila se za 11 posto, na još uvijek solidnih 75.000 primjeraka, a prihodi od prodaje novina pali su na 141,3 milijuna kuna. Kao i u slučaju 24 sata, pad prihoda od prodaje Večernjaka ublažen je promjenom cijene novine. Večernjak bilježi i pad prihoda od oglašavanja za 20 posto, dok je dnevnik 24 sata i ovdje zabilježio skok od šest posto.

Izvješća o poslovanju drugih dnevnih novina nisu tako detaljna kao u slučaju Styrijinih izdanja, tako podatke o prosječnoj dnevnoj prodaji ima još samo Novi list, kojemu je u 2009. godini prodaja pala za 11 posto, na 31.000 primjeraka. Nekonsolidirani rezultati za Novi list d.d. pokazuju godišnji gubitak od 12,8 milijuna kuna, dok su poslovni prihodi iznosili oko 146 milijuna kuna.

Nekonsolidirani rezultati Slobodne Dalmacije d.d., tvrtke u vlasništvu EPH, pokazuju da je gubitak, koji je u 2008. iznosio 10,6 milijuna kuna, produbljen na 12,9 milijuna kuna. Baš kao i Novi list, Slobodna u svojem izvješću ne odvaja dnevnik Slobodna Dalmacija od rezultata drugih izdanja, no jasno je da dominantni prihod tvrtka ostvaruje upravo od svog dnevnog lista. Poslovni prihodi Slobodne Dalmacije d.d. pali su na 195,7 milijuna kuna. U pojašnjenjima rezultata uprava Slobodne navodi krizu zbog koje je pala prodaja, a najveći oglašivači smanjili svoje budžete i do 25 posto, dok se na većinu troškova, poput cijene papira i troškova zaposlenika, nije moglo kratkoročno utjecati.

Najveća hrvatska novinsko-izdavačka kuća, Europapress holding, koja je 2008. poslovala s gubitkom od 42 milijuna kuna, nije još objavila financijsko izvješće za proteklu godinu. No objavljeni su rezultati nakladnika Jutarnjeg lista i Globusa, tvrtke EPH Media, koja je prošle godine poslovala s gubitkom od 275.000 kuna. S obzirom da je cijeli holding godinu ranije imao značajan gubitak, neobično je da je njihov glavni medijski proizvod Jutarnji list poslovao u 2009. s relativno malim gubitkom. Tim više što su u ožujku ove godine suvlasnici EPH dokapitalizirali tvrtku sa 86,4 milijuna kuna kako bi pokrili dugove.

Poslovni prihodi EPH Medije iznosili su 148,5 milijuna kuna, od čega prodaja tiskovina donosi 82 milijuna kuna, što znači da je prihod Jutarnjeg gotovo dvostruko manji od Večernjaka. Ista je situacija i s oglasima: EPH Media prihodovala je od njih 63 milijuna kuna, gotovo dvostruko manje od Večernjakovih 113 milijuna kuna.