Topliji listopadski dani još nas čuvaju od suočavanja s posljedicama nedavnog poskupljenja plina i struje, a pravi udar na ionako posrnule kućne financije uslijedit će tek nakon odluke Hrvatske energetske agencije (HERA) o postotku povećanja cijena toplinske energije što je HEP Toplinarstvo isporučuje kućanstvima u nekim hrvatskim gradovima
'Dnevnik' HTV-a nedavno je objavio da će režije prosječnoga kućanstva porasti za tristotinjak kuna u odnosu na prošlu godinu. Tako bi račun za plin bio veći 132 kune, za struju 52 kune, za vodu 53 kune, a za grijanje – odobri li HERA traženo poskupljenje od 36,7 posto – čak 187 kuna za oko 123.000 korisnika u šest hrvatskih gradova: Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.
Izjava predsjednika države, dr. Ive Josipovića, da bez obzira na poskupljenja moramo učiniti sve da svaki građanin može normalno živjeti i da se Hrvatska mora dokazati kao socijalna država, neće nimalo olakšati teret sve većih poskupljenja.
'Razumijem potrošače! '
U HEP Toplinarstvu kažu da cijena grijanja nije korigirana od početka 2009. godine. Otad je plin poskupio više od 110 posto, a loživo ulje 43 posto. Što to znači, jasno je iz činjenice da gorivo čini gotovo 80 posto ukupnih troškova u proizvodnji toplinske energije.
To što niti minimalne plaće nisu rasle već tri godine nije njihov problem, a uprava je dužna osigurati pozitivno poslovanje tvrtke.
'Razumijem potrošače. I ja sam jedan od njih. Ali situacija u kojoj prihodima ne možete pokriti čak niti troškove goriva, neizdrživa je', tumači nužnost poskupljenja toplinske energije Robert Krklec, direktor HEP Toplinarstva.
To što čak 95 posto njihovih potrošača živi u zgradama sa zajedničkim mjernim uređajem u kojima se utrošena energija naplaćuje po kvadraturi stana, glavna je prepreka većim uštedama. Nepostavljanje uređaja za regulaciju topline u radijatorima, zbog čega stanari otvaraju prozore kako bi rashladili pregrijane stanove, dodatni je uzrok visokim računima, pa Krklec predlaže modele ušteda. 'U današnjem sustavu bez razdjelnika i mjernih uređaja za stanove, ušteda koju ostvare pojedini stanari dijeli se s potrošnjom onih koji ne štede. Svaki objekt spojen na HEP Toplinarstvo ima središnju regulaciju i prema zahtjevima stanara može se podešavati dnevni i noćni režim te polazna temperatura. I u stanovima se mogu ugraditi termostatski radijatorski ventili koji omogućuju regulaciju topline i veći komfor, a puno se može učiniti izolacijom zgrade i prozora.
Kada bi se svi u zgradi toga držali i zajednički štedjeli, račun bi svima bio manji', pojašnjava direktor HEP Toplinarstva.
Uložiti, pa uštedjeti
U zgradama građenima prije 2000. godine, sa središnjim mjernim uređajem, tehnički je nemoguće ili je preskupo preinačiti ih. Rješenje su razdjelnici topline koji omogućuju pravedniji obračun potrošnje energije izmjerene na zajedničkom mjerilu.
'To je zajednički posao nas i potrošača, jer nam je obostrani interes ušteda energije’, ističe Robert Krklec i dodaje:
'Po sadašnjem Pravilniku o raspodjeli toplinske energije, ugradnja razdjelnika topline ostavljena je na volju stanarima i kako bi se ugradio razdjelnik, na to mora pristati više od polovice njih. Dosadašnja relativno niska cijena energije, ali i sama cijena te opreme, nisu stimulirale stanare na takve izdatke. Ugradnja razdjelnika i termostatskog ventila stoji 400-500 kuna i to smatram prihvatljivim ulaganjem. U HEP Toplinarstvu želimo zajedno s gradovima, davateljima koncesije, do završetka sezone grijanja pripremiti modele i uključiti fondove kako bismo potrošače potaknuli na ugradnju te opreme. U zgradama s ugrađenim razdjelnicima postignute su uštede od 15-40 posto, ovisno o ponašanju stanara. Budu li svi stanari racionalno podešavali ventile i toplinu na 21 ili 22 stupnja Celzijevih i ne budu li hodali u potkošuljama pred otvorenim prozorima, njihova će podstanica manje topline slati po zgradi. A jedan stupanj temperature niže u stanu predstavlja uštedu od 5-6 posto', podsjeća Krklec.
Smanjujemo troškove
Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović upozorava kako poskupljenje ne smije pokrivati eventualnu neefikasnost tvrtke. S time se slaže i Robert Krklec.
'Uvijek se može dodatno uštedjeti, što kontinuirano radimo. Smanjujemo troškove radne snage i broj zaposlenih, opće troškove, telefona i automobila. Razumijem osjetljivost građana na kupnju novih službenih vozila ili na zbrinjavanje podobnih u javnim tvrtkama, o čemu mi itekako vodimo računa. U HEP Toplinarstvu nemamo takvih pojava, ali imamo problema sa starim voznim parkom. I ubuduće ćemo sve troškove smanjivati na najmanju moguću mjeru', zaključuje Robert Krklec.
