Repo operacije su uobičajeni instrumenti kojima Hrvatska narodna banka regulira ponudu kuna na financijskom tržištu. Dosad je HNB prakticirao repo operacije kao instrument za reguliranje količine novca i kamatne stope na kratki rok (do godine dana), a kroz nove repo operacije bankama omogućuje povoljne kunske izvore kreditiranja na dulji rok.

Konkretno, radi se o tzv. obratnim repo aukcijama putem kojih HNB bankama plasira kune na rok od četiri godine po kamatnoj stopi od 1,8 posto u zamjenu za prvoklasne vrijednosne papire (državne obveznice). S obzirom da banke na dugoročne izvore financiranja (oročeni depoziti) plaćaju prosječnu kamatnu stopu od 2,8 posto, to znači da im HNB na ovaj način osigurava znatno jeftinije izvore financiranja.

Preliminarne procjene HNB-a pokazuju da bi se kroz repo aukcije ove godine kreditni potencijal banaka mogao povećati za oko tri milijarde kuna. Sudeći po izostanku ponuda dviju najvećih banaka (Zaba, PBZ) i relativno skromnom iznosu realiziranom na prvoj aukciji, može se zaključiti da banke još ispipavaju teren.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banka (HUB), smatra da, s obzirom na trendove u kreditiranju, trenutno nije realno očekivati velik interes banaka za dodatnim izvorima financiranja.

'Potražnja za kunskim kreditima nije velika, ali je ipak veća nego prije. Međutim to je još uvijek malo jer se i dalje uzima manje kredita nego što se otplaćuje starih. Zato nije prirodno da u ovom trenutku potražnja banaka bude veća', pojašnjava Adrović.

Božo Prka, čelni čovjek Privredne banke Zagreb, pozdravio je novu mjeru HNB-a te najavio da će i njegova banka ubuduće sudjelovati na aukcijama. 'To će sigurno kreirati dublju kunsku likvidnost i omogućiti daljnje smanjenje kamata na hrvatskom financijskom tržištu', rekao je Prka za Dnevnik HTV-a.

I Adrović smatra da će strukturne repo operacije dugoročno dovesti do smanjivanja kamatnih stopa na kunske kredite građanima i poduzećima, ali upozorava i na faktore koji ograničavaju njihov snažniji pad.

'U budućnosti će ovaj instrument svakako pomoći da se smanji kamatna stopa jer je cijena po kojoj HNB odobrava zaduživanje bankama 1,8 posto, a cijena drugih izvora za banke oko 2,8 posto. Dakle postoji mogućnost da se snize kamatne stope. Međutim ne treba očekivati previše jer i dalje postoje brojni faktori koji negativno utječu na visinu kamatnih stopa, od regulatornog troška do pravne nesigurnosti i niskog kreditnog rejtinga zemlje', poručuje Adrović.

Kada je riječ o mogućnostima povećanja ponude kunskih kredita, analitičari upozoravaju da je prostor ograničen jer je čak 87 posto oročenih depozita u devizama, a samo 13 posto u kunama. S druge strane, kunski krediti već čine 28 posto od ukupno 279,2 milijarde kuna ukupno plasiranih kredita.

Pojedini stručnjaci smatraju da HNB treba oštrije rezati kamatne stope. Tako ekonomski strateg i saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović predlaže HNB-u da ponudi bankama koje refinanciraju članove udruge Franak kredite uz kamatnu stopu od 0,5 posto.

Adrović pak smatra da je ova HNB-ova mjera dobar početak te očekuje da će središnja banka nastaviti s razvojem dugoročnih oblika financiranja banaka. 'Vjerujem da će HNB razvijati sustav aukcija te u budućnosti očekujem produljenje rokova i još niže kamatne stope', zaključuje Adrović.