'Moramo uspostaviti smirenost sustava, da ljudi počnu normalno raditi, da se pune police Konzuma, a s druge strane krećemo u analizu profitabilnosti svih kompanija unutar koncerna', izjavio je državni povjerenik Ante Ramljak nakon isplate plaća i potpisivanja novoga aranžmana s bankama.

Novac iz interventnoga kredita poslužit će za rješavanje gorućih problema. Odmah nakon potpisivanja aranžmana u sustav je pušteno oko 50 milijuna eura za pokrivanje prioritetnih obveza prema dobavljačima.   

Doduše, uspjeh dosadašnjih pregovora s bankama je polovičan jer se očekivalo 150 milijuna eura. Kako nije prihvaćen uvjet ruskoga Sberbanka da kredit od 100 milijuna eura odobren prije mjesec dana dobije status prioriteta u naplati, Ramljak zasad može računati samo na financijsku injekciju domaćih banaka, ionako previše izloženih Agrokoru.

Dobra vijest je to da kredit nije bio potreban za isplatu plaća jer su one podmirene iz tekuće likvidnosti koja je, prema Ramljakovim riječima, bolja od očekivane.

Sljedeći korak nakon gašenja vatre je analiza profitabilnosti kompanija u sastavu koncerna, pri čemu će glavni naglasak biti na Konzumu kao ključnoj poluzi za funkcioniranje cijeloga sustava.

Prvi signali pokazuju da stanje u Konzumu nije tako alarmantno. Dnevni promet kreće se od 25 do 35 milijuna kuna pa, uz zamrzavanje kreditnih obveza, Konzum ne bi trebao imati većih problema u podmirivanju tekućih obveza prema dobavljačima.

Povoljna okolnost je i to što je interventni kredit odobren uz kamatnu stopu od 4,97 posto dok je prosječna kamatna stopa za ranije Konzumove kredite iznosila oko 9,5 posto.

Niži troškovi financiranja jedan su od ključnih uvjeta u postizanju održivoga poslovanja s obzirom na niske marže u maloprodaji.  

Međutim, uz jeftinije kredite, potrebne su druge mjere za povećanje efikasnosti poslovanja kako bi se jednoga dana mogli podmirili i stari dugovi.

Glavni problemi s kojima se suočava Konzum, a na koje upozoravaju poznavatelji maloprodajnoga tržišta su: nizak koeficijent obrtaja robe, neoptimalni prodajni prostori i neprofitabilnost dijela prodavaonica.

Kako bi se ubrzao obrtaj robe, koji sada znatno zaostaje za konkurencijom, trebat će redefinirati odnose s dobavljačima. Između ostaloga, to podrazumijeva djelomičnu promjenu asortimana, snižavanje nabavnih cijena, ali i skraćivanje rokova plaćanja. Drugim riječima, Konzum će se morati prilagoditi tržišnim uvjetima, a nova pravila igre morat će prihvatiti i njegovi dobavljači.

Kada je riječ o optimizaciji prodajne mreže, stručnjaci upozoravaju da su Konzumovi problemi nedovoljno standardizirane prodavaonice različitih formata. Analize pokazuju da najbolje rezultate postižu prodavaonice srednje veličine (do 3500 kvadrata prodajne površine), a značajan dio Konzumovih prodavaonica prelazi taj format, što ugrožava produktivnost sustava.

Također, dio malih i srednjih kvartovskih dućana nije profitabilan pa će se morati ugasiti. To neminovno znači i smanjenje broja zaposlenih.

U konačnici, Konzum bi, kao i cijeli Agrokor, iz procesa restrukturiranja trebao izaći manji, ali spremniji za pravu tržišnu utakmicu.