Zbog 'transfera' Gorana Milića i još nekoliko hrvatskih televizijskih novinara u Sarajevo, o projektu balkanske Al Jazeere u hrvatskim se medijima pisalo mjesecima prije pokretanja programa. Nakon što su prošli tjedan konačno počeli emitirati, pokušali smo saznati više o poslovnoj pozadini ovog zanimljivog medijskog projekta fokusiranog na informativni i dokumentarni program, iza kojeg stoji svjetski poznata TV mreža koju su novcem katarske države pokrenuli bivši zaposlenici BBC-jevog kanala na arapskom jeziku.

Sjedište Al Jazeere Balkans je u Sarajevu, zapošljavaju 130 ljudi, a 95 posto ih je neposredno angažirano u novinarskoj proizvodnji, tehnici, webu i IT-u. Balkanska Al Jazeera ima tri predstavništva, u Beogradu, Zagrebu i Skoplju, ali i dopisnike u Bruxellesu, Washingtonu, Prištini i Banjoj Luci. Ideja je da ovaj kanal doprinese pomirenju među narodima regije, zato Al Jazeera nije talac niti jedne jezične diktature i novinari izvještavaju na jezicima bivše Jugoslavije.

'S obzirom da smo sastavni dio Al Jazeera mreže, bit će nam dostupni svi dopisnici koji s više od 70 točaka svijeta izvještavaju na engleskom i arapskom jeziku. Tako velika mreža dopisnika pruža nam bogatstvo mogućnosti i vjerujem da će to našoj publici biti zanimljivo', kazala je za tportal glasnogovornica Al Jazeere Balkans Melina Kamerić.

U BiH gledatelji ovaj program mogu pratiti i preko zemaljske mreže, no u ostalim zemljama regije samo preko kabelskih operatera i satelita. U Al Jazzeri ne otkrivaju do koliko gledatelja uspijevaju doprijeti ovom kombinacijom platformi i tek načelno ističu da je interes velik. S većinom kabelskih operatera u regiji već su potpisali ugovore i signal besplatno ustupaju svima, a dostupni su i preko web portala i YouTube kanala. Tvrtka za sad ne želi otkriti prve rezultate mjerenja gledanosti, kao ni reakciju gledatelja i oglašivača na mrežu koja nastoji osvojiti cijelu bivšu Jugoslaviju.

'Al Jazeera Balkans nije opterećena 'shareovima' i brojkama. Nismo opterećeni ni marketinškim segmentom. To je jednostavno način na koji Al Jazeerina mreža radi. Mi nemamo konkurenciju i nismo nikome konkurencija. Naš jedini pravac je objektivno izvještavanje. Mi se nikada nećemo natjecati s drugima oko gledanosti ili marketinškog dijela kolača. Nama gledanost nije brojka, već mjerilo povjerenja koje smo stekli kod gledalaca. Mi smo 'on air' tek šest dana, a s vremenom će gledatelji steći povjerenje u Al Jazeerin način izvještavanja, u sve ono što mi radimo', objašnjava Kamerić.

Dosad je vlasnik Al Jazeerine mreže, katarska kraljevska obitelj Al Thani, u balkansku operaciju investirao oko 15 milijuna eura, no to je tek početak. 'To je investicija za pokretanje, a u sljedećih tri do pet godina planiramo uložiti još toliko', poručuju iz Sarajeva. Zanimljivo je da je jedan od predstavnika kraljevske obitelji nedavno boravio u Zagrebu na Vladinu investicijskom forumu. Šeik Mohamed Al Thani tada je, na oduševljenje dijela naših medija, kupio kućnog ljubimca - malog buldoga - dok ga za ozbiljniju investiciju za sada nismo uspjeli zainteresirati.

U sarajevskom uredu Al Jazeere, iako nisu fokusirani na gledanost već na kvalitetno novinarsko izvještavanje, povrat investicije optimistično i precizno očekuju za tri do pet godina.