Državna revizija provjerila je kako se provodi turistička strategija, ključni Vladin dokument s preciznim mjerama za razvoj jednog od najznačajnijih gospodarskih sektora. Izvješće pokazuje da brojne aktivnosti koje su zacrtane u strategiji nisu provedene pa slijedom toga ni planirani učinci, mjereni rastom investicija i turističkih prihoda, nisu ostvareni
Podsjetimo, turistička strategija Hrvatske je donesena početkom 2013., u vrijeme dok je resorom turizma ravnao Veljko Ostojić. Dokument je sadržavao akcijski plan s nizom mjera za podizanje konkurentnosti i s glavnim razvojnim ciljem ulaska Hrvatske u 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta u turizmu do 2020. godine.
Strategija predviđa da je za dostizanje tog ambicioznog razvojnog cilja u razdoblju od sedam godina potrebno ostvariti nove investicije u iznosu od sedam milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja izgradnjom novih 20 tisuća soba u hotelima, otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima te podići prihode od turizma na razinu od 14,3 milijardi eura godišnje.
U Ministarstvu turizma nitko ne prati realizaciju strategije
Rezultati revizije provedene nakon proteka gotovo polovine previđenog roka za realizaciju strategije, pokazuju da su zacrtani ciljevi blago rečeno preambiciozni. Premda je dio mjera uspješno implementiran, veći do strategije ostao je mrtvo slovo na papiru.
Nalazi revizije pokazuju da ključni dokument za razvoj turizma nije ozbiljno shvaćen ni u samom Ministarstvu turizma, o čemu svjedoči činjenica da resorno ministarstvo kao glavni nositelj provedbe strategije uopće nije osnovao odjel za provedbu i praćenje strategije, a međuministarsko stručno vijeće osnovano radi suradnje između ministarstava i učinkovite provedbe strategije nije se sastalo od prosinca 2013. do rujna 2015. godine.
Kada je riječ o unapređenju zakonske regulative, revizija ističe da su zacrtane mjere tek djelomično provedene. Pozitivan pomak napravljen je izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Međutim, još nisu donesene bitne zakonske promjene usmjerene na jačanje poduzetništva i investicija, a to su Zakon o turističkom zemljištu i regulativa vezana uz pomorsko dobro i morske luke. Izmjenama Zakona o radu omogućena je preraspodjela radnog vremena, ali još nije zakonski regulirano privremeno i neformalno zapošljavanje.
Prihodi i investicije rastu, ali su daleko od željenih veličina
Najzanimljiviji dio revizije učinkovitosti je usporedba kretanja brojčanih pokazatelja u odnosu na postavljene ciljeve, koja pokazuje zabrinjavajuću sporost u realizaciji ciljeva strategije. Premda u javnosti postoji percepcija da hrvatski turizam odlično napreduje, podaci do kojih je došla revizija pokazuju da je kvaliteta i struktura smještaja pogoršava, a investicije i turistička potrošnja rastu znatno sporije od očekivanja.
O tome najbolje svjedoči neuspjeh u realizaciji glavnog razvojnog cilja, ulaska u 20 vodećih turističkih destinacija u svijetu. Na svjetskoj listi konkurentnosti od 2013. do 2015. ostvaren je napredak, ali tek za dva mjesta (s 35. na 33. mjesto) što jasno pokazuje da se ne radi dovoljno na podizanju kvalitete ukupne turističke ponude.
Na području strukture i kvalitete smještaju trendovi idu u suprotnom smjeru od planiranih. Tako je prosječna popunjenost turističkih kapaciteta u padu, a umjesto željenog rasta broja hotelskih soba, raste broj postelja u privatnom smještaju.
U prve tri godine provođenja strategije značajno su podbacile i investicije. Strategijom je predviđeno da će do 2020. turistička ulaganja iznositi sedam milijardi eura, odnosno 1,4 milijarde eura do 2015., a prema podacima Ministarstva turizma do listopada 2015. ulaganja su dosegnula svega 867,2 milijuna eura, dakle 38 posto manje od plana.
I brojke o povećanju turističke potrošnje znatno su skromnije od planiranih. Ministarstvo turizma strategijom je predvidjelo da će se prosječna potrošnja inozemnih turista po putovanju povećati na 369 eura do 2015. odnosno na 465 eura do 2020. Prema istraživanju Instituta za turizam, turisti su 2014. prosječno po putovanju trošili 338,13 eura. Ukupna turistička potrošnja je u 2014. iznosila 7,4 milijarde eura, a prema procjenama u 2015. je dosegnula 8 milijardi eura. To je znatno manje od planiranih 9,3 milijarde eura u 2015., a sudeći po dosadašnjem trendu, planiranih 14,3 milijardi kuna u 2020. ostat će neostvareni san.
Podbacili su i pokazatelji povećanja potražnje mjereni turističkim noćenjima. Strategija predviđa rast broja noćenja po stopi od 4,8 posto (do 86.000.000 noćenja u 2020.), a u 2014. ostvaren je rast od samo 2,5 posto.
Planirani učinci ostvareni su jedino u području novog zapošljavanja. U 2013. i 2014. u turističkom sektoru zaposleno je više od 76.000 novih djelatnika, a s obzirom da je strategijom procijenjeno da će se do 2020. zaposliti između 20.000 i 22.000 osoba, proizlazi da je navedeni cilj ostvaren već u 2013. godine.
Satelitska bilanca na čekanju
Revizija je utvrdila i druge slabosti u provođenju strategije. Tako pojedine turističke destinacije nemaju izrađene strateške planove, a malo se napravilo i u preustroju sustava turističkih zajednica i izgradnji efikasnog upravljanja turističkom destinacijom.
Unatoč prepoznatoj važnosti cjeloživotnog učenja, još nije uspostavljen institucionalni okvir za sustavnu provedbu cjeloživotnog učenja za sve zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu.
Jedna od nerealiziranih mjera iz strategije je i izrada satelitske bilance turizma, koja bi trebala omogućiti sagledavanje ekonomskih utjecaja turizma i analizu turističke ponude i potražnje usmjerenu na financijske podatke koji se mogu uspoređivati u vremenu i s drugim ekonomskim aktivnostima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, državni revizori ocijenili su da je provedba mjera zacrtanih u turističkoj strategiji djelomično učinkovita te su svim sudionicima uključenim u provedbu strategije uputili niz preporuka za povećanje učinkovitosti.
