Američka trgovinska komora u Hrvatskoj (AmCham) u utorak je potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću predstavila prijedloge daljnjeg poreznog rasterećenja, uključujući i smanjenje stopa poreza na dohodak, a Marić je rekao da su ti prijedlozi na tragu dosadašnje porezne reforme i da daljnje porezne izmjene 'treba dodatno promisliti i proanalizirati'
"Preporuke su vrlo strukturirane, a u najvećem dijelu ili gotovo u potpunosti na tragu onoga što je Vlada do sada činila u različitim krugovima porezne reforme", izjavio je Marić na poslovnom doručku „Porezna politika u izazovnim vremenima“ u organizaciji AmChama.
"Mislim da se u mnogočemu slažemo, ali pitanje je dinamike i fiskalnih mogućnosti, kao i izazova s kojima se suočavamo i koji su ispred nas (...) Sve to treba uzeti u obzir i ovisno o svim tim elementima donositi odluke i nastavljati dalje kroz porezno, neporezno i administrativno rasterećenje davati poticaj gospodarskom rastu, ali prije svega zapošljavanju i rastu životnog standarda", izjavio je Marić.
vezane vijesti
No, za daljnje izmjene, poglavito kada se govori o konkretnim stvarima poput AmChamovih prijedloga, "treba još malo dodatno i promisliti i proanalizirati", rekao je Marić, ujedno podsjetivši i na najavljenu izmjenu u porezu na dohodak koja se odnosi na podizanje poreznog limita za uzdržavane članove do kojeg mogu biti porezna olakšica s 15 na 24 tisuće kuna, koja će se već početi primjenjivati na ovu godinu.
Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić izrazila je nadu da će, iako će Vlada imati puno posla oko uvođenja eura, biti prilike za novi krug poreznog rasterećenja.
Naglasci u AmChamovim preporukama su na povećanju neoporezivog osobnog odbitka na 4.900 kuna, smanjenju stopa poreza na dohodak s 20 na 10 posto i s 30 na 25 posto, kao i na primjeni najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice pri obračunu doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Također, AmCham predlaže izmjenu Zakona o porezu na dohodak u kojoj bi se propisalo da se dohotkom od kapitala, osim dodjele ili kupnje vlastitih dionica, smatraju i dodjela i stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću, što bi, kako ističu, pomoglo razvoju manjih i srednjih poduzeća, kao i start-upova u Hrvatskoj.
Petra Megla iz KPMG Hrvatska istaknula je da se hrvatsko gospodarstvo suočava s manjkom radne snage, pa je stoga između ostalog potrebno dodatno porezno rasteretiti rad kako bi se povećala efektivna neto plaća. Po procjenama, taj rast neto plaća bi trebao biti barem od 11 do 13 posto, izjavila je.
Kada je riječ o predloženom ograničenju na doprinose za zdravstveno osiguranje, Megla ocjenjuje da je to umjeren i balansirani prijedlog koji bi bio prihvatljiv za državni proračun a istovremeno bi i rasteretio poslodavce.
Naime, kako stoji u AmChamovim preporukama, za razliku od mirovinskog osiguranja za koje se obveza doprinosa obračunava do iznosa najviše mjesečne odnosno godišnje osnovice, propisane u iznosu od šest prosječnih bruto mjesečnih/godišnjih plaća, navedeno ograničenje ne postoji za doprinos za zdravstveno osiguranje.
"Ovime su posebno pogođeni poslodavci visoko kvalificiranih radnika, s obzirom da imaju 'neograničenu' obvezu doprinosa za zdravstveno osiguranje od 16,5 posto, prema punom iznosu plaće i ostalih primitaka od nesamostalnog rada, što značajno poskupljuje trošak rada ovih radnika", napisali su iz AmChama.
Na pitanja novinara o sveprisutnoj inflaciji, Marić je između ostalog podsjetio i na Vladin doprinos njenom ublažavanju putem smanjenja stopa PDV-a na hranu, no i poručio da doprinos trebaju dati i svi ostali.
Rekao je da se očekivalo da će inflacija ubrzavati u prvoj polovini godine, no da je vrlo teško reći hoće li dosegnuti svoj vrhunac i početi se 'ispuhivati' u drugoj polovini godine, s obzirom na jako puno neizvjesnosti zbog agresije Rusije na Ukrajinu, pri čemu su cijene motornih goriva i sirove nafte na visokim razinama. Tu su i poremećaji na tržištu baznih poljoprivrednih proizvoda, koji se jako brzo prelijevaju i na prerađivačku i prehrambenu industriju, napomenuo je Marić.
Rekao je da upravo hrana predstavlja jedan od većih izazova, no to je ujedno i prilika za Hrvatsku i jačanje domaće prehrambene komponente. Također, važno je jačanje i energetske komponente, pri čemu je Marić apostrofirao važnost LNG terminala na Krku.
S obzirom na već najavljene vaučere za gorivo, novinari su Marića pitali razmatraju li se i vaučeri na hranu, na što je odgovorio da se u kriznim vremenima puno stvari uzima u obzir, dodajući da je ideja vaučera ciljano olakšati inflatorne pritiske socijalno najugroženijima.
"Takve mjere nisu jednostavne ni za osmisliti a niti provesti, zato nam i treba više vremena, pa ne bih u ovom trenutku ništa decidirano rekao ni što se tiče pogonskog goriva ni što se tiče hrane. Na svemu tome između ostalog radimo", izjavio je Marić. Sve mjere koje Vlada provodi, apostrofirao je, imaju za cilj ublažiti inflatorne pritiske, osigurati opskrbu energentima i hranom, a s druge strane ne dopustiti usporavanje ili pad gospodarske aktivnosti.
Upitan prijete li Hrvatskoj nestašice goriva, s obzirom na vijesti da su pojedini manji distributeri naftnih derivata počeli zatvarati prodajna mjesta, kao i da na određenim benzinskim crpkama Ine nema dizela, Marić je rekao da nema te informacije, a da će o tome razgovarati s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Davorom Filipovićem.
Rekao je da su se i nedavno pojavile slične informacije o određenim nestašicama na Ininim pumpama, no Filipović je to provjerio i rečeno mu je da do toga nije došlo.
