Unutar hrvatske poslovne zajednice vidi se porast optimizma, odnosno stope rasta BDP-a i više su nego ohrabrujuće, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Je li ovo 'novo normalno' ili se vraćamo na uobičajeno poslovanje?", koju su organizirali Američka gospodarske komora u Hrvatskoj (AmCham) i Enterprise Investors
"Unutar poslovne zajednice vidi se porast optimizma, odnosno da su stope rasta BDP-a i više nego ohrabrujuće. Ekonomisti spominju da bi stope rasta u ovoj godini mogle nadomjestiti sav onaj nedostatak i štetu koje je gospodarstvo pretrpjelo tijekom prošle godine", rekla je izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić.
Izazova još uvijek ima, što je Doko Jelušić potkrijepila rastom cijena hrane i sirovina, željeza, čelika, čipova. Istaknula je, međutim, kako su to nove okolnosti kojima se svi skupa prilagođavamo.
Doko Jelušić je kazala kako je utjecaj private equityja na hrvatsko gospodarstvo značajan, jer ne samo da pruža financijsku snagu i financijski poticaj, već i pomaže kompanijama strateškim savjetima u osjetljivim fazama razvoja.
Vezano uz potencijalna nova ulaganja investitora u Hrvatsku, naglasila je kako su, primjerice, Enterprise Investors ovdje sada već petu godinu što govori o njihovom povjerenju u ovdašnje tržište, odnosno hrvatsko gospodarstvo.
"Kroz ovih nekoliko godina vidimo da su oni ostvarili lijepe investicije i u Studenac i u Intersport, Pan Pek, a budući da su ponovno ovdje govori o njihovoj želji da se ta ulaganja nastave", kazala je Doko Jelušić, dodavši kako su oni poznati po tome da su mnogo kompanija izveli na svjetske burze.
Poljski Enterprise Investors jedan je od vodećih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom (private equity) u središnjoj i istočnoj Europi. U Hrvatskoj je 2018. izvršio akviziciju Pan-Peka i trgovačkog lanca Studenac, a još od ranije u vlasništvu ima i lanac trgovina sportskom opremom Intersport.
Partner za Adria regiju Enterprise Investorsa Michał Kędzia rekao je kako su im dosada iskustva s poslovanjem u Hrvatskoj vrlo pozitivna te da se mnoge stvari u hrvatskom gospodarstvu vraćaju u normalu u odnosu na početak pandemije.
Doko Jelušić smatra i kako je IT došao u fokus tijekom pandemije jer taj sektor ostvaruje iznimno velike stope rasta, pa bi voljela vidjeti neku stranu akviziciju u toj sektor u Hrvatskoj.
Upitana kako vidi nastavak gospodarske aktivnosti ako dođe do novog zatvaranja, istaknula je da je pandemija donijela jako puno neizvjesnost tako da je po tom pitanju teško špekulirati. Međutim, značajan dio stanovništva je procijepljen što daje neko ohrabrenje, dodala je.
Predsjednik Uprave Končar - Elektroindustrija Gordan Kolak rekao je kako pandemija nije mnogo utjecala na poslovne rezultate Končara, iako je utjecala na poslovne procese i na način poslovanja.
"U prošloj smo poslovnoj godini ostvarili bolje rezultate nego u 2019. godini, a ove godine u prvih šest mjeseci bilježimo značajan rast u odnosu na prošlu godinu, tako da smo u prvih šest mjeseci ostvarili rast veći od 18 posto i očekujemo da ćemo do kraja godine zadržati taj trend", rekao je Kolak.
Naglasio je da Končar više od 60 posto svojih prihoda ostvaruje u izvozu te da su im primarna tržišta ona iz zemalja EU, a prisutni su i na drugim kontinentima, sve više i u SAD-u.
"Nastojimo taj izvoz držati iznad tih 60 posto i u prvih šest mjeseci ove godine on je na 62 posto ukupnih prihoda koje Končar ostvaruje", rekao je.
Istaknuo je, međutim, da se i Končar suočava s problemima u dobavnim pravcima, problemima rasta cijena sirovina i transporta.
Situaciju u hrvatskom gospodarstvu prokomentirao je riječima kako je ono pokazalo da se vrlo brzo može vratiti na stare postavke koje smo imali prije globalne pandemije. Smatra da će u narednom razdoblju gospodarstvo i dalje rasti, a puno očekuje od sredstava koji će dolaziti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Po podatcima koje je iznio voditelj Poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistočnu Europu u Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD) Miljan Ždrale, EBRD je ove godine u hrvatsko gospodarstvo, uglavnom u privatni sektor, uložio 114 milijuna eura, uz ostalo u financijske institucije, agrobiznis i transport.