U Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham) drže kako u provedbi Zakona o javnoj nabavi treba jasnije definirati necjenovne kriterije ekonomski najpovoljnije ponude te poraditi na jačanju transparentnosti izvještavanja o izvršenju ugovora.
Predstavnici AmCham-a, kako se navodi u priopćenju, susreli su se s državnom tajnicom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Natašom Mikuš Žigman, kako bi predstavili prijedloge za unaprjeđenje implementacije Zakona o javnoj nabavi.
vezane vijesti
"Stupanjem na snagu Zakona o javnoj nabavi, 1. siječnja 2017. godine, ekonomski najpovoljnija ponuda uvodi se kao jedini kriterij za odabir u procesima javne nabave", kazala je izvršna direktorica AmCham-a Andrea Doko Jelušić napominjući kako od tada članovi AmCham-a prate implementaciju Zakona te su primijetili prakse koje nisu u duhu javne nabave niti originalna intencije zakonodavca.
"Iako smatramo da je Zakon u osnovi dobar, potrebno je jačati kapacitete i podizati svijest dionika u sustavu javne nabave", istaknula je na sastanku Doko Jelušić.
AmCham smatra da je potrebno "kvalitetnije definiranje necjenovnih kriterija u primjeni ekonomski najpovoljnije ponude (ENP), jer se trenutačno dominantno koristi rok isporuke kao jedini necjenovni kriterij što nije bila intencija zakonodavca".
Također je važno, kako ističu, konkretnije i transparentnije objavljivanje podatka o izvršenju ugovora, uključujući razloge za izmjenu ugovora i zakonsko utemeljenje izmjena, na način koji omogućuje efikasniju pravnu zaštitu i istinski uvid u zakonito izvršavanje ugovora.
U AmChamu smatraju da područja koja je potrebno unaprijediti uključuju usklađivanje Zakona o javnoj nabavi i posebnih propisa vezano za navođenje normi u dokumentaciju u nabavi (DON), jasno tumačenje odredbi o sukobu interesa u odnosu na konkretne situacije te potrebu objavljivanja svih propisanih kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u Zapisniku o otvaranju ponuda.
Ističu i kako treba urediti odnos ponuditelja u sustavu PDV-a i onih koji su oslobođeni obveze plaćanja, unaprijediti automatsko povlačenje obveznih (repetitivnih) podataka kod prijava na natječaje javne nabave, propisivanje minimalnog sadržaja i strukture te forme općeg akta, odnosno obrazaca za jednostavnu nabavu putem izmjene Zakona o javnoj nabavi ili zasebnog pravilnika.
Također navode kako je potrebno dodatno osnažiti institut prethodnog savjetovanja i jasnije definirati i odrediti sklapanje okvirnih sporazuma u javnoj nabavi.
U priopćenju ističu i kako o važnosti javne nabave za hrvatsko gospodarstvo govore podaci iz zadnjeg statističkog izvješća o javnoj nabavi za 2018. godinu prema kojem je ukupna vrijednost javne nabave u 2018. iznosila 46,6 milijardi kuna bez PDV-a, što je udio od 14,88 posto u BDP-u za 2018. godinu.
