AmCham Hrvatska okuplja više od 230 američkih, hrvatskih i drugih međunarodnih poduzeća koja u Hrvatskoj zapošljavaju više od 78 tisuća ljudi. Istraživanje o poslovnom okruženju provedeno je na uzorku od 130 članova uprava, pri čemu je sudjelovalo 53 posto poduzeća u prevladavajućem domaćem vlasništvu, 43 posto u prevladavajuće stranom i 4 posto u podijeljenom vlasništvu.

Pritom je 72 posto ispitanika ocijenilo poslovanje svojih poduzeća u 2018. boljim u odnosu na 2017. godinu, dok je u prošlogodišnjem istraživanju, onom u kojem se ocjenjivala 2017. u odnosu na 2016., 65 posto kazalo da je poslovalo bolje. Širenje poslovanja u sljedeće tri godine najavljuje 81 posto anketiranih, dva postotna boda više no u lanjskom istraživanju, dok nova zapošljavanja u istom razdoblju planira njih 75 posto, što je rast od četiri postotna boda.

Predsjednik VIjeća upravitelja AmCham-a Berislav Horvat i izvršna direktorica te organizacije Andrea Doko Jelušić, ocjenjuju da to predstavlja rast optimizma poslovne zajednice.

Nadalje, 60 posto poduzeća je u 2018. povećalo broj zaposlenika, u 28 posto slučajeva njihov broj je ostao isti, dok je 12 posto ispitanika navelo da se broj zaposlenih smanjio.

Kada je riječ o sveukupnom iskustvu poslovanja u Hrvatskoj, 33,3 posto ispitanika se odlučilo za odgovor "dobro", a 5,1 posto za "vrlo dobro". S druge strane, oko 8,5 posto ga smatra "lošim" i "vrlo lošim", a najviše, 53 posto, ocjenuje ga "prosječnim".

Promatrano vremenski, odnosno kako su se uvjeti poslovanja mijenjali u zadnjih pet godina, 47,4 posto je odgovorilo da su se poboljšali, 39 posto da su ostali isti, a 14 posto da su se pogoršali.

Nedostatak radnika glavni ograničavajući faktor

U 2018. članovi AmChama su po prvi puta kao glavni ograničavajući faktor istaknuli nedostatak odgovarajuće radne snage, na drugom mjestu je nestabilan regulatorni okvir, a trećem oporezivanje rada. Kada se gleda 2017. godina, tada su na prvom mjestu bile duge i kompleksne administrativne procedure, problemi s regulatornim okvirom i oporezivanjem su zauzimali ista mjesta, dok je nedostatak radne snage držao četvrto mjesto.

Tako je na pitanje o tome u kojim su područjima uočili najveća pogoršanja zadnjih pet godina, 59 posto anketiranih odgovorilo je da su to dostupnost i kakvoća radne snage, na drugom mjestu s 43 posto odgovora je provedba pravnih pravila i procedura, a s 40 posto slijedi kvaliteta zakonskog okvira.

S druge pak strane, najveća poboljšanja, slično kao i ranije, odnose se na uvjete financiranja, potražnju za robama i uslugama i mogućnost trgovinske razmjene.

Nadalje, 76 posto ispitanika utjecaj državnih institucija na poslovno okruženje vidi kao negativno ili bez učinka, pri čemu je postotak ispitanika koji su taj utjecaj ocijenili kao primarno negativan u odnosu na prošlo istraživanje pao za deset posto.

Na pitanje je li rad hrvatskog pravosuđa izravno utjecao na njihovo poslovanje zadnjih pet godina, oko 51 posto ispitanika taj učinak je ocijenilo "negativnim" i "značajno negativnim".

Za samo osam posto ispitanika uvjeti bolji nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe

U istraživanju je Hrvatska uspoređena sa zemljama srednje i istočne Europe, s obzirom da 68 posto poduzeća članova AmCham-a djeluje i u tim državama. Pritom je tek osam posto ispitanika uvjete poslovanja u Hrvatskoj ocijenilo boljima u odnosu na te zemlje, 45 posto smatra da su gori, a najviše, 47 posto, odlučilo se za odgovor "prosječni uvjeti, kao u usporedivim zemljama".

U pogledu najvećih nedostataka Hrvatske u odnosu na te zemlje, najveći broj odgovora, 52 posto, odnosio se na malo tržište, zatim po 45,5 posto na sporost administracije i izostanak dugoročne Vladine strategije, a s 40 posto slijedi razina oporezivanja.

Najvećim prednostima su pak ocijenili turistički potencijal zemlje, članstvo u EU i geostrateški položaj. Članstvo u EU-u 79 posto ispitanika ističe kao prednost Hrvatske, dok s druge strane, na pitanje o uvođenju eura u Hrvatskoj, 53 posto kaže da bi to imalo pozitivan učinak, a 38 posto taj učinak ocjenjuje neutralnim.

U prošlogodišnjem istraživanju, 49 posto ispitanika istaknulo je mogućnost korištenja EU sredstava kao treći glavni pozitivan učinak hrvatskog članstva u EU. No svega je 11 posto poduzeća odgovorilo da su u trenutku provođenja istraživanja bili korisnici europskih fondova.