Najspornijim u HUP-u smatraju to što direktor, sve dok se ne zaposli na drugom radnom mjestu, mora plaćati doprinose za obvezna osiguranja dok poduzeće ne bude likvidirano.

HUP upozorava i kako su od 1. siječnja troškovi povećani, jer je izmjenama Zakona o doprinosima uvedena odredba prema kojoj direktori moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme. Time su, kažu, stvoreni dodatni troškovi koji dosežu oko 2.000 kuna doprinosa mjesečno.

U slučaju da je imovina društva veća od obaveza, navode poslodavci, provodi se dugotrajna likvidacija jer prestaje postojati pravna osoba pa je prije toga nužno da sva njena imovina i obaveze pravno prijeđu na neku fizičku osobu.

Ističu kako to traje najmanje pola godine, a u praksi zapravo i godinu dana, što sve zajedno rezultira troškom od desetak tisuća kuna, a obuhvaća višekratnu objavu javnih poziva vjerovnicima, čak i u slučaju da je u knjigama evidentiran samo jedan, te podnošenje triju financijskih izvještaja u rangu završnog računa.

"Što je postupak likvidacije duži, naravno, i troškovi su veći", ističu iz HUP-a.

Smatraju kako takvi nameti "nisu primjereni društvenoj klimi koja za cilj ima poticanje poduzetništva". 

Poslodavci smatraju da je to poseban problem za male i srednje poduzetnike, koji bi u trenutku poslovnog neuspjeha i zatvaranja svojih poduzeća trebali biti sposobni plaćati dodatne neopravdane i velike naknade, umjesto da im se postupak učini što bezbolnijim te ih se time potakne na nove poduzetničke pothvate.

HUP je, kako se navodi, početkom siječnja upozorio Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da su odredbe Zakona o trgovačkim društvima vezane uz likvidaciju poduzeća "vremenski i administrativno opterećujuće za poduzetnike" te predstavljaju dugotrajan i skup postupak.

HUP je prijedlog izmjena zakona proslijedio ministru pravosuđa, a od Ministarstva gospodarstva zatražio njihovo uvrštenje u Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu.