Majetić je rekao da se na tržištu traži 30.000 ljudi, što je 180 milijuna kuna u plaćama koje se ne uplaćuju i toliko gubimo u gospodarstvu svaki mjesec.

'Tražimo manje troškove države, tako da poslodavcima ostane više i da privuku ljude. Ako se to ne dogodi, imat ćemo problema i s ostvarenjem gospodarskog rasta. Ljudi danas nemaju radne snage, odustaje se od ugovora, neki čak i zatvaraju', rekao je Majetić.

Upitan hoće li podići plaće, zbog čega će se dio iseljenika vratiti, ili će se dugoročno ići na uvoz radne snage, Majetić je rekao da se plaće i danas povećavaju, no brine ga to što rastu brže od produktivnosti. 'Sav novac za investicije sad se stavlja za plaće, zbog čega apeliram na državu da smanji poreze i parafiskalne namete', rekao je, uz napomenu kako je i radno zakonodavstvo previše rigidno.

'Ne možemo otići u Kinu i Indiju sami jer tamo nemamo kontakata. Moramo organizirati državu, HUP, HGK i sindikate da se ti ljudi sustavno dovedu', rekao je.

Školnik je kazao kako je problem eskalirao i da su sve politike od osnivanja Hrvatske do danas gledale kako da maknu puno ljudi s tržišta rada i u tome su uspjele.

'Ljudi su deaktivirani mirovinom, eliminirani su. Mi smo prisiljeni zapošljavati bilo koga tko hoda i tko dođe. Politika je pozapošljavala ljude u neproduktivnoj javnoj upravi, milijardu općina i bezbroj besmislenih županija. Proračun stalno raste i to je nemoguć teret za ovako slabo gospodarstvo', rekao je.

'Radimo danas dramu oko izbjeglica koji samo žele proći. Oni čak ne žele ostati u Hrvatskoj. Nemamo prostora za povećanje plaća, trgovina je u svijetu niskoprofitabilna djelatnost, ona je optimizirana i vi ste stalno na rubu. Ako se daju veće plaće, to ide nauštrb investiranja', kaže Školnik.

Perčin iz Sokol Marića kaže da je problem to što je Hrvatski zavod za zapošljavanje 'egzotična institucija koja ne spaja radnike i poslodavce'.

'Imamo umjetne brojke, shvatili smo da iz ovih izvora ne možemo naći ljude, a plaće više ne možemo dignuti. Bazna plaća zaštitara je 30 kuna po satu, a minimalna 29 kuna. Pokušali smo aktivirati umirovljene branitelje koji su u dobi od 40 godina, međutim tražili smo da dođu sa svim stečenim pravima i sad smo na tragu zakonske izmjene da se tim ljudima ostavi cijela mirovina, da puna plaća, a mirovina prepolovi', rekao je Perčin.

Školnik je dodao da se plaće ne mogu dizati dok ne raste produktivnost. Ako će ih primjerice dizati u Emmezeti, smanjit će druge troškove, poput zaštitarstva, zbog čega se ulazi u začarani krug smanjenja troškova.