Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u najnovijem izvješću o Hrvatskoj pohvalili su napore Vlade na obuzdavanju javnog duga, ali su istovremeno uputili niz kritika vezanih uz poslovnu klimu i neracionalnost državnog sektora
Izvršni odbor MMF-a zaključio je 8. veljače konzultacije s Hrvatskom u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a. Konzultacije su zaključene nakon što je u prosincu prošle godine završen posjet Misije MMF-a Hrvatskoj.
U priopćenju Izvršnog odbora navodi se da su izvršni direktori pozdravili nastavak gospodarskog oporavka Hrvatske, koji je pridonio daljnjem smanjenju zaduženosti i jačanju zaštite od vanjskih utjecaja.
Ističe se da je u 2018. Hrvatska četvrtu godinu zaredom ostvarila gospodarski rast, potpomognut snažnom osobnom potrošnjom te izvozom roba i usluga. Pritom se konstatira da plaće rastu, zaposlenost se povećava, a inflacija je i nadalje blaga.
vezane vijesti
Međutim, u pogledu budućnosti MMF-ovi stručnjaci nisu optimistični. Prognoziraju usporavanje gospodarskog rasta u narednih nekoliko godina, kako se gospodarstvo bude približavalo svome potencijalu. Za ovu godinu to znači spuštanje stope rasta na 2,6 posto.
Što se tiče kritičnih tonova, MMF najviše brine stanje u državnoj upravi. Upozoravaju da rashodi za zaposlene u javnoj upravi dosežu 11,3 posto BDP-a, što je znatno više od prosjeka usporedivih zemalja. Istovremeno, javne investicije ostaju nedovoljne.
Stoga MMF predlaže smanjenje rashoda za zaposlene za 0,5 posto BDP-a (oko 1,8 milijardi kuna) do 2024. godine i povećanje investicija za isti iznos. Paralelno s tim trebalo bi raditi na jačanju apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje novca iz fondova EU-a.
MMF podržava najavljenu reformu sustava plaća u javnoj upravi, ali smatra da su potrebne i druge mjere za smanjenje izdataka koje uključuju smanjenje broja zaposlenika kako bi se otvorio prostor za nagrađivanje po učinku.
Značajan prostor za napredak MMF vidi i na području poslovnog okruženja i kvalitete rada institucija. Kao najveće prepreke navode brojne propise koji se preklapaju, a dio problema leži u velikom broju županija, općina i javnih agencija u odnosu na broj stanovnika i administrativne kapacitete.
Premda su nacionalni programi reformi predviđali korake prema pojednostavljenju ovog složenog sustava, MMF konstatira da se rokovi za reforme stalno prolongiraju.
Kritične naglaske Izvršnog odbora MMF-a u četvrtak je komentirao ministar financija Zdravko Marić naglasivši da objava nije ništa novo i neočekivano te kako su primjedbe MMF-a uvijek takve da ukazuju na potrebu da se isprave određene neravnoteže.
Marić je rekao kako je izvještaj MMF-a kvalitetan, da nabraja pozitivne stvari, ali ukazuje i na određene izazove s kojima se suočavaju hrvatsko gospodarstvo i društvo. Pritom je istaknuo da su izvršni direktori MMF-a apostrofirali da je potrebno učiniti dodatne napore kako bi se poslovna klima u različitim segmentima pospješila te time dala doprinos gospodarskom rastu.
Na novinarski upit o višku zaposlenih u javnoj upravi, rekao je kako dobro poznaje sustav državne uprave i kako to nije samo pitanje broja ljudi i koliko on košta, već je važnije pitanje efikasnosti i toga što dobivaju porezni obveznici. To se, kako je rekao, ne može riješiti čarobnim štapićem i preko noći.
'U pravilu, kada govorimo o javnoj upravi, govorimo o dva segmenta - ili o broju ili o sustavu plaća. To su integralni dijelovi ukupne reforme javne uprave, usmjerenoj tako da dobijemo kvalitetniju uslugu. Uvijek ću se zalagati za to da se u javnoj upravi naprave iskoraci i da ta javna uprava daje bolju i kvalitetniju uslugu u odnosu na ono što daje. I tu prostora uvijek postoji, ne smo kroz nužnu racionalizaciju', kazao je Marić.
