Amerikance muči isti problem kao i Hrvate. Inflacija statistički pada, ali cijene hrane i dalje rastu. Zbog toga su se mnogi građani SAD-a odlučili na štednju. Neki vrtlare, drugi skupljanju kupone i prate prodajne akcije, a pojedini su se bacili u lov
Potrošači u SAD-u na hranu troše više nego u bilo kojem periodu u posljednjih 30 godina, izvijestio je nedavno The Wall Street Journal, pozivajući se na podatke ministarstva poljoprivrede.
Cijene u restoranima porasle su 5,1 posto u siječnju 2024. u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a troškovi namirnica u dućanima skočili su 1,2 posto u istom razdoblju.
Dok se inflacija, koja je prošle godine uzdrmala američko gospodarstvo, počela smirivati, cijene hrane nastavljaju rasti. Business Insider piše da su primjerice govedina i šećer dosegli vrtoglave cijene. Tvrtke koje nisu poskupile svoje proizvode odlučile su se na smanjivanje pakiranja. Za istu cijenu kupac dobije manje čipsa ili gaziranog soka - što je praksa poznata kao šrinkflacija.
Prema analizi think tanka Groundwork Collective, pet je vrsta hrane odgovorno za 30 posto inflacije u američkim trgovinama posljednjih godina. To su govedina i teletina, perad, negazirani sokovi i pića, svježe voće i povrće te grickalice.
Govedina i teletina u siječnju su poskupjeli za 7,7 posto. Smrznuta negazirana pića, poput soka od naranče, poskupjeli su 29 posto na godišnjoj razini, a nezamrznuta negazirana pića 4,2 posto.
Kao razlog za rast cijena navode se problemi s opskrbom i klimatske promjene. Suša je smanjila pašnjake za tov krava, što je dovelo do manjih stada goveda, tvrdi američko ministarstvo poljoprivrede. Na proizvodnju naranči utjecali su teški vremenski uvjeti i bakterijska bolest ozelenjivanje agruma, za koju nema lijeka.
Vlasnici restorana opravdavaju rast cijena rastom svojih troškova. Brian Will, vlasnik taverne u predgrađu Atlante, prodaje u Americi popularne sendviče BLT sa slaninom, zelenom salatom i rajčicom za 15,95 dolara (17,76 eura), a prije četiri godine njihova cijena bila je 23 posto niža, 12,95 dolara (11,98 eura).
Will objasnio je da sastojci sendviča koštaju otprilike pet dolara, ali da inflacija u drugim područjima njegova poslovanja smanjuje tih 11 dolara bruto marže po sendviču.
Osim troškova hrane, također plaća 20.000 dolara najamnine, 6000 dolara za komunalije i 60.000 dolara za radnu snagu svaki mjesec. To je 86.000 dolara osnovnih troškova prije početka mjeseca i, prema njegovim izračunima, morao bi prodati 93.000 sendviča samo da pokrije troškove.
U međuvremenu, izvršni direktor prehrambenog konglomerata Kellogg's Gary Pilnick pozvao je Amerikance srednje klase da za večeru jedu žitarice, a direktor Pepsija Ramon Laguarta savjetovao im je da Doritos (čips koji proizvodi podružnica Pepsija) koriste kao prilog jelima da bi doskočili rastu cijena hrane.
Američki potrošači odlučili su uzvratiti udarac i smišljaju načine na koje smanjiti potrošnju na hranu. The Wall Street Journal prikupio je stotine odgovora čitatelja i sastavio nekoliko savjeta za uštedu.
Mnogi su rekli da su uveli strogu politiku zabrane jedenja u restoranima, a drugi se oslanjaju na kupone prilikom kupovine u dućanima da bi postigli značajne uštede. Ova praksa obično uključuje skupljanje velikog broja kupona, praćenje prodajnih akcija i njihovo kombiniranje s rasprodajama da bi se postigle maksimalne uštede.
Velik broj njih kupuje namirnice u veleprodaji, kao i hranu koja se ne može pokvariti - konzerve, sušeno voće i povrće, zamrznutu hranu, rižu ili tjesteninu te pakiranu hranu koja je sterilizirana ili ima dodane konzervanse.
Sarah Smith iz Las Vegasa rekla je za The Wall Street Journal da su ona i suprug odustali od kulinarskih eksperimenata i kreativnih recepata kao odgovor na inflaciju. Sad umjesto talijanske piletine cacciatore više pripremaju jednostavna jela poput složenca od tune.
'To su vam samo rezanci od jaja, konzervirana tunjevina, konzervirana krem juha od gljiva, luk i češnjak. Nije zdravo, ali je hrana', rekla je Smith.
Bernard Brothman, umirovljeni direktor ljudskih resursa, rekao je za The Journal da, umjesto da se oslanja samo na kupovinu namirnica u trgovini, više koristi zajednički vrt kako bi proizveo dodatnu hranu za sebe i obitelj. Potroši oko 200 dolara (185 eura) na gnojivo i sjeme, ali na kraju uštedi stotine dolara na namirnicama u sezoni kelja, mrkve, tikve i rajčice.
Drugi se Amerikanci vraćaju osnovnim metodama preživljavanja, a koje su koristili naši preci, lovačko-sakupljačkim tehnikama. Nancy Randall i njezina šesteročlana obitelj iz Houstona štede novac lovom te jedu divljač i ribu. Godišnje ulove osam jelena, čije meso zamrznu. Obitelj se obično može hraniti time cijelu godinu i ne moraju trošiti novac u trgovini.
Drugi su čitatelji rekli da se bore protiv rastućih cijena maksimiziranjem popusta za starije osobe i izradom proračunske tablice svojih namirnica i obroka.
Rast cijena u trgovinama i restoranima ne utječe jednako na sve Amerikance. Potrošači s nižim primanjima puno su više pogođeni jer moraju izdvojiti puno veći dio svojih prihoda da bi si mogli priuštiti osnovne potrepštine.
Amerikanci čiji su prihodi u donjoj petini u odnosu na ostatak populacije (godišnji prihod od oko 14.000 dolara) troše oko četvrtinu svog prihoda na namirnice. S druge strane osobe u gornjih 20 posto s većim godišnjim prihodom (oko 244.000 dolara) troše samo 3,5 posto svog prihoda na hranu.