"Pozdravljam smanjenje rashodovne strane proračuna, do kojeg dolazi po prvi put otkad je izbila gospodarska kriza u 2008. godini. Vidi se predanost Vlade fiskalnoj konsolidaciji", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Kako dodaje, za detaljniju ocjenu o rashodovnoj strani treba vidjeti kako Vlada namjerava smanjiti troškove zaposlenika i subvencije poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama (HŽ).

"Kod prihodovne strane postoje realni rizici da se predviđena stopa gospodarskog rasta od 0,8 posto ne ispuni. Moramo biti svjesni situacije u gospodarstvu eurozone i na financijskim tržištima te da Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo uvelike ovisi o međunarodnim kretanjima", kaže Šantić.

Izmjene u poreznom sustavu, ponajprije povećanje PDV-a sa sadašnjih 23 na 25 posto, Šantić ocjenjuje racionalnim odabirom, jer se taj porez može na jednostavan i brz način prikupiti, a istodobno bi mogao djelovati stabilizirajuće na vanjske neravnoteže, u smislu da veća stopa poreza smanjuje potrošnju i potrebe za uvozom.

"Pozitivno je i što se krenulo u porezno rasterećivanje cijene rada te što se planira smanjivanje fiskalnih nameta, jer to izravno utječe na konkurentnost poduzetnika", ocjenjuje Šantić.

Međutim, napominje i da će predviđene promjene u sustavu oporezivanju dohotka vjerojatno dovesti do veće progresivnosti u oporezivanju dohotka sa svim negativnim aspektima.

"Veća progresivnost oporezivanja dohotka demotivira i poslodavce i zaposlene da povećavaju plaće, a potiče se i rad u sivoj zoni. Općenito, to nepovoljno utječe i na restrukturiranje gospodarstva prema proizvodnji dobara i usluga veće dodane vrijednosti", upozorava Šantić.

No, općenito govoreći, poduzetnicima će ovi potezi Vlade zasigurno smanjiti troškove poslovanja, smatra Šantić.

Dodaje da je važno da Vlada nastavi sa smanjivanjem proračunskog manjka i mijenjanjem strukture javne potrošnje, kako bi potaknula rast ukupne gospodarske aktivnosti.

Pozitivno je što Vlada smanjuje proračunske rashode te planira spustiti proračunski manjak ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), smatra i Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raifeisenbank Austria.

"No, pravo je pitanje na koji način Vlada namjerava smanjiti rashode za zaposlene, budući da je većina radničkih prava zajamčena kolektivnim ugovorima. Zasad se samo načelno govori o smanjenju rashoda", smatra Živković-Matijević.

Također, napominje kako makroekonomske prognoze Vlade pokazuju da se gospodarski rast planira isključivo na investicijama javnih poduzeća, no pitanje je kako će ta poduzeća financirati investicije, pogotovo u uvjetima porasta troška zaduživanja.

Kako ističe, premija rizika na hrvatski dug nalazi se na poprilično visokim razinama koje smo viđali u ožujku 2009. kada je kriza bila na vrhuncu. Primjerice petogodišnji CDS-ovi su na oko 500 baznih bodova.

"Također, postoji veliki rizik da se plan proračunskih prihoda ne realizira i iz sadašnje perspektive čini mi se optimističnim. Naime, stanovništvo je prilično pesimistično u vezi budućih dohodaka i zasigurno će i dalje racionalizirati svoju potrošnju, što će imati negativni utjecaj na planirane prihode od PDV-a", ocjenjuje Živković-Matijević.

Nadalje, Vlada ističe da treba uspostaviti konkurentno gospodarstvo utemeljeno na znanju i usmjereno na rast dodane vrijednosti.

"No, porezno se rasterećuju niži dohodci, dok će se viši dohotci više oporezivati. Bude li Vlada previše zadirala u dohotke srednjeg sloja, koji je u krizi i mahom ne prima transfere iz proračuna i već sada je podnio veliki dio tereta, onda je pitanje je li to prava mjera želi li se uspostaviti društvo temeljeno na znanju", napominje Živković-Matijević.