Podaci o industrijskoj proizvodnji koje je u petak ujutro objavio njemački savezni ured za statistiku (Destatis) došli su kao neugodna potvrda strahovanja da najvećoj europskoj ekonomiji prijeti usporavanje koje bi moglo imati posljedice i za ostatak kontinenta. Ekonomisti su procjenjivali da je u srpnju industrijska proizvodnja u Njemačkoj bila 0,4 posto viša nego u lipnju, no službena statistika pokazala je da je zapravo zabilježen pad od 0,6 posto.

Taj pad samo je nastavak negativnog trenda iz lipnja, kad je mjesečni pad industrijske proizvodnje iznosio i puno oštrijih 1,1 posto. U posljednjih dvanaest mjeseci njemačka je industrija zabilježila pad u njih šest, pokazuju podaci Destatisa, a pesimistični podaci uklapaju se u općenito nesigurnu sliku njemačke privrede. Nakon kvartalnog rasta od 0,4 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju njemački bruto domaći proizvod je u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja smanjen za 0,1 posto, čime je Njemačka došla na rub recesije koju definiraju dva uzastopna tromjesečja s padom ekonomske aktivnosti.

I dok njemački industrijalci i ostali poduzetnici s nepovjerenjem gledaju u budućnost, kancelarka Angela Merkel tijekom dvodnevnog službenog posjeta Kini u petak i subotu pokušava osnažiti političke i gospodarske veze između dvije velike ekonomske sile. Obje države osjećaju posljedice trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Kineska ekonomija raste po najnižim stopama u posljednja tri desetljeća, a kako je Kina jedno od najvažnijih njemačkih izvoznih tržišta, jasno je da se posljedice trgovinskog sukoba koji je inicirao američki predsjednik Donald Trump šire puno dalje od istoka Azije.

Na početku svojeg susreta s kineskim premijerom Li Keqiangom u petak, Merkel, čije riječi prenose mediji, izjavila je da se 'nada da će se postići rješenje u trgovinskom sporu sa Sjedinjenim Državama jer on utječe na sve' u svijetu. Njemačkoj kancelarki se na putu u Kinu pridružila brojna poslovna delegacija, a izjavila je i da se nada da će investicijski sporazum između Europske unije i Kine biti uskoro dovršen.

Pitanje kineskih investicija u Europi jedna je od važnijih tema nakon što su i Njemačka i Europska unija postrožile pravila za međunarodna ulaganja zbog kritika, učestalih u posljednje dvije godine, kako kineske kompanije preuzimaju njemačke da bi istovremeno preuzele i najmoderniju tehnologiju i znanje. Peking je na postroženje tih uvjeta reagirao optužbama za protekcionizam, a investicijski sporazum između EU-a i Kine uklonio bi dio tih prepreka.

Premijer Li naglasio je da se Kina nada da će Njemačka nakon toga prihvatiti više kineskih kompanija i olabaviti izvozna pravila za određene proizvode te dodao da će i Kina nastaviti otvarati svoju ekonomiju. Merkel je pozvala kineske investitore u Njemačku, ali je i dodala da Berlin strogo nadgleda investicije u određene strateške sektore i važnu infrastrukturu.

Kina je nakon SAD-a i Francuske treće po važnosti njemačko izvozno tržište i dvije ekonomske sile lani su ostvarile trgovinu u vrijednosti od gotovo 200 milijardi eura. No Njemačka se nalazi u osjetljivoj poziciji u kojoj joj je Kina istovremeno važan trgovinski partner, ali i konkurent na međunarodnom tržištu. Početkom ove godine njemačka industrijska udruga upozorila je na sustavnu konkurenciju koju donosi kineski ekonomski model.

Te odnose ne olakšava ni politička situacija u Kini, odnosno Hong Kongu, u kojem već tjednima traju prosvjedi protiv jačanja utjecaja matične države na bivšu britansku koloniju. Hong Kong od 1997. ima status posebne administrativne regije, a zaoštravanje situacije posljednjih mjeseci dovelo je i do optužbi i strahovanja da će kineske vlasti ograničiti ljudska prava tamošnjih stanovnika. Merkel je izjavila da je s kineskim premijerom raspravljala o situaciji u Hong Kongu i dodala da je potrebno naći mirno rješenje za situaciju u gradu.

Političko-ekonomski položaj i odnosi Njemačke nisu bitno lakši ni u suprotnom smjeru. Američki predsjednik Donald Trump već je kritizirao višak koji Njemačka ostvaruje u trgovini sa SAD-om, a poznat je i njegov kritički stav o tome da na SAD otpada prevelik udio u financiranju NATO-a te da europske države ne ulažu dovoljno u obranu. Na tromeđi velikih svjetskih ekonomija njemačkoj kancelarki neće biti lako pronaći novu ravnotežu i to posebno u trenucima u kojima i Kina i SAD pokušavaju prevagnuti situaciju na svoju stranu.

Osjetljivost ekonomske situacije u kojoj globalna privreda ovisi o trendovima u najvećim gospodarstvima u petak su dodatno potvrdile kineske vlasti. Objavljeno je da je Narodna banka Kine odlučila sniziti razinu rezervi koje banke moraju držati kao kolateral za vlastitu kreditnu aktivnost, čime ih želi potaknuti na jače kreditiranje i time novi investicijski ciklus. To je već treći takav potez ove godine i sedmi od početka 2018., a njime će se postepeno osloboditi ekvivalent dodatnih 115 milijardi eura za kredite poduzećima.

Posjet njemačke kancelarke Kini smatrat će se dobrim uspije li Merkel ishoditi pristanak Kine za planirani trgovinski sporazum između EU-a i Kine. Njemačka se nada da će tijekom svojeg predsjedničkog mandata na čelu EU-a iduće godine uspjeti i organizirati sastanak na vrhu između Kine i EU-a. Do tada i Njemačka i Kina morat će nastaviti odgovarati na nepredvidive poteze koji dolaze iz SAD-a.