Prema Komisiji, najbolji bi način bilo olakšanje situacije najranjivijim dužnicima i onima čije su sposobnosti plaćanja izrazito pogoršane. Kad bi se proporcionalno pomagalo svima, u isti bi se mah disproporcionalno pomoglo bogatijim kućanstvima i onima koji su dizali kredite radi investiranja.

'Želimo podsjetiti da danas imamo situaciju da i oni koji su kupili nekretnine kreditima u švicarcima radi investiranja ili oni koji su na isti način kupili skupe automobile imaju jednake olakšice kao i oni koji su stvarno socijalno ugroženi otplatom kredita, pri čemu cijeli račun za te olakšice plaćaju banke. Kada olakšice ne bi bile jedinstvene, stvarno ugroženima bi se moglo pomoći i više nego sada, za što su banke ponudile konkretna rješenja i o njima treba nastaviti razgovarati', istaknuli su iz HUB-a.

Napominju kako oni koji su dizali kredite za investicije i osobnu potrošnju se s posljedicama rasta tečaja švicarca mogu nositi bez ugrožavanja egzistencije i nije pravedno niti održivo da cijelo društvo snosi teret njihovog zaduživanja.

'Izvješće EK izrijekom kaže da prelijevanje tereta na bankarski sektor može imati posljedice na buduće kreditiranje građana. Ovakva privremena mjera već sada povećava pravnu nesigurnost i pridonosi stvaranju negativnog poslovnog okružja.

Rješenje zato treba tražiti u socijalnom modelu, kojim se dio neizdrživog tereta duga otpisuje građanima koji su na dug financirali jedinu nekretninu u kojoj žive. Banke su u tome spremne sudjelovati te podnijeti dio financijskog tereta. Zato očekujemo da se u ponedjeljak Ministarstvo financija izjasni je li država spremna sudjelovati u stvaranju ovakvog trajnog i održivog rješenja.

Vjerujemo da ga možemo postaviti brzo i time i značajnije pomoći onima koji su stvarno ugroženi, ali u tome moraju sudjelovati institucije države', zaključuju bankari.