Trinaest bankara koji su sakrivali ili pomagali u skrivanju pravog stanja u najstarijoj banci svijeta osuđeno je nedavno na višegodišnje zatvorske kazne u rijetkom slučaju pozivanja bankara na odgovornost za gubitke i skoru propast jedne financijske institucije. Talijanski sud razrezao je kazne u rasponu od 3,5 do 7,5 godina bankarima iz banke Monte dei Paschi di Siena te njihovim kolegama iz Deutsche banka i japanskog financijskog holdinga Nomura. Uz to, Deutsche banci i Nomuri slijede kazne i zapljena imovine u ukupnoj vrijednosti od oko 160 milijuna eura.

Slučaj se vrti oko dviju kompleksnih transakcija financijskim izvedenicama, instrumentima uobičajenim u financijskom poslovanju, koje je Monte dei Paschi 2009. godine ugovorila s Deutsche bankom i Nomurom. Namjera je bila prikriti gubitke proizašle iz ranijeg preuzimanja jedne manje banke, a ukupna šteta za Monte dei Paschi na kraju se popela na više od dvije milijarde eura. Dodatnim gubicima proizašlim iz financijske krize cijeli je slučaj zaprijetio i stabilnosti talijanskog bankovnog sustava.

Monte dei Paschi se često imenuje kao najstariju svjetsku banku u kontinuiranom poslovanju. Svoju povijest vuče iz 1472. godine, a u doba financijske krize bila je treća po veličini talijanska banka. U proteklih deset godina talijanska je država bila prisiljena u tri navrata spašavati njenu stabilnost te se, nakon financijske injekcije od osam milijardi eura, od 2017. nalazi u većinskom državnom vlasništvu. Zbog nestabilnog poslovanja banka u proteklih pet godina u nekoliko navrata nije zadovoljila na tzv. stres-testovima europskih regulatora, što znači da bi se u uvjetima nove krize jednostavno urušila.

Talijanski bankovni sustav na klimavim se nogama nalazi još od financijske krize. Iako je prvotni nalet uspio izdržati bez izravnih intervencija, u godinama nakon toga na površinu su isplivali brojni problemi od kojih je najveći enorman iznos problematičnih kredita koji je na vrhuncu krize 2015. godine dosezao 340 milijardi eura. Monte dei Paschi na svojim računima i dalje ima 14,5 milijardi eura nepovratnih kredita, što komplicira obavezu talijanske države da se povuče iz njenog vlasništva do 2021.

Proces na sudu počeo je još krajem 2016., a optuženima se na teret stavljalo fiktivno računovodstvo i skrivanje pravog stanja od regulatora jer direktori u Monte dei Paschi sporne transakcije s Deutsche bankom i Nomurom nisu otkrili ni revizorima ni središnjoj banci Italije. Dokumenti o tim poslovima otkriveni su tek 2012., kad je na čelo došla nova uprava.

Slučaj je zapravo najvažniji zbog izrečenih zatvorskih kazni direktorima i bankarima odgovornim za malverzacije. Bivši predsjednik banke Monte dei Paschi Giuseppe Mussari dobio je 7,5 godina zatvora, a na više od sedam godina osuđen je i tadašnji glavni direktor Antonio Vigni. Glavni financijski direktor Daniele Pirondini osuđen je na pet godina i tri mjeseca, a, uz ostale, kazne između 3,5 i pet godina dobilo je šestero bivših zaposlenika Deutsche banke te dvoje iz Nomure.

Mada se kazne često skraćuju u žalbenim procesima, već i ovako odrezani zatvorski mandati barem su indikacija promjene u općenitom sustavu vrijednosti u kojem financijaši i bankari usprkos malverzacijama i posljedičnim milijardama gubitaka rijetko kad završe u zatvoru. Značenje presude još je veće u Italiji, u kojoj se na bankare tradicionalno gledalo kao na ugledne članove društva jer su financirali mnoge lokalne projekte, da bi u posljednja dva desetljeća došlo do preokreta. Jedna anketa objavljena u rujnu pokazala je da se bankari danas nalaze među profesijama kojima se najmanje vjeruje.

Problemi u talijanskom financijskom sustavu, kako zbog otkrivenih malverzacija u Monte dei Paschi, tako i zbog brojnih problema u drugim bankama, neminovno su imali utjecaja i na tamošnju političku sliku. Desničarski političar Matteo Salvini koristio je krize u bankama kako bi prikupio podršku svojim populističkim, protuelitističkim porukama. U jednom trenutku činilo se da će u skandal biti upleten i bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi jer se u trenutku sklapanja spornih transakcija nalazio na čelu talijanske središnje banke. Prema nekim kritičarima, središnja banka je u svojoj ulozi nadzora poslovanja komercijalnih banaka morala znati za problematične transakcije u Monte dei Paschi di Siena.

Presuda u Italiji važna je jer se radi o jednom od rijetkih slučajeva u kojem bankari i financijaši zbog malverzacija završe u zatvoru. Osim rijetkih instanci kad je nemoguće pobjeći od osobne odgovornosti, poput slučaja Bernieja Madoffa, osuđenog na 150 godina zatvora, financijske malverzacije u kojima nestaju stotine milijuna ili milijarde najčešće završe tako da se za gubitke okrive tržišta ili slični faktori, a potpisnici ugovora i dokumenata izvuku se uz tiho umirovljenje, a ponekad čak i enormne otpremnine. Među rijetkima koji su uspjeli kazniti svoje bankare zbog njihove uloge u financijskom krahu dosad se isticao Island, a mali je korak u tom smjeru ovih dana napravila i Italija. Nažalost, dok god ne dođe do bitnijeg društvenog preokreta u tretiranju korporativnih malverzacija, na tim malim koracima sve će i ostati.