Europska je komisija u svojim novim jesenskim prognozama danas smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto, no povećala je procjene državnog deficita i javnog duga
U idućoj bi godini, prema procjenama Komisije, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 0,5 posto, a u 2015. godini 1,2 posto
I dok je smanjila procjenu pada BDP-a u ovoj godini, Komisija je povećala svoje procjene deficita opće države. Sada procjenjuje da će iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.
Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto.
Usporedbe radi, u proljetnim prognozama procjene su bile da će dug opće države ove godine dosegnuti 57,9 posto, a iduće 62,5 posto.
S obzirom na to, Hrvatska bi uskoro trebala ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Do rasta BDP-a o 0,5 posto u idućoj godini, nešto više nego što se očekivalo prije, trebalo bi doći zahvaljujući pozitivnom doprinosu privatnih ulaganja i neto izvozu
Za 2015. Bruxelles predviđa umjereni oporavak od 1,2 posto, potaknut jačanjem domaće potražnje i ulaganjima koja bi trebao poduprijeti zakon o strateškim ulaganjima.
'Krhka domaća potražnja i nastavljen proces razduživanja u bankovnom sektoru, dodatno poduprti neizvjesnošću, koče privatna ulaganja koja bi ponovo trebala zabilježiti pozitivnu stopu rasta tek krajem iduće godine', ističu u EK.
Komisija je danas oštro srezala i prognozu stope nezaposlenosti – s prijašnjih 19,1 na 16,9 posto. Iduće godine, pak, očekuje daljnji pad stope na 16,7, a u 2015. godini na 16,1 posto.
Izvoz bi se, pak, trebao tek postupno oporaviti zbog uske proizvodne baze i slabih gospodarskih prognoza za glavne trgovinske partnere Hrvatske.
U Bruxellesu upozoravaju na nastavljene rizike koji bi mogli zakočiti gospodarsku aktivnost, poput pojačanih konkurentskih pritisaka nakon pristupanja Uniji. Pojedini dijelovi hrvatskog gospodarstva, poput maloprodaje, već ih osjećaju, napominju.
Rizik je i dodatno smanjenje kreditiranja, posebno malih i srednjih poduzeća, a i kapaciteti za 'povlačenje' sredstava EU-a mogli bi u kratkoročnoj perspektivi biti više ograničeni nego što se dosada procjenjivalo.
Inflacija bi ove godine trebala pasti na 2,6 posto, s lanjskih 3,4 posto, dok bi sljedeće godine mogla iznositi 1,8, a 2015. godine 2 posto.
