Pad BDP-a u prvom kvartalu ove godine znači da je hrvatsko gospodarstvo, nakon rasta u drugom i trećem lanjskom tromjesečju, ponovno ušlo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom, s obzirom na to da je u posljednjem lanjskom tromjesečju BDP oslabio 0,4 posto.

Konkretni podaci o doprinosu pojednih sastavnica potrošnje na pad BDP-a bit će poznati 20. lipnja. Analitičari Raiffeisen banke smatraju da su investicije ponovno najviše pridonijele padu BDP-a na što upućuje snažan pad obujma građevinskih radova i industrijske proizvodnje.

U prvom su tromjesečju i rashodi države smanjeni pa se očekuje negativan doprinos i od državne potrošnje. Iako su pogoršani trendovi u robnoj razmjeni (blagi nominalni pad izvoza uz istovremeni blagi nominalni rast uvoza roba) vjerojatno ublaženi pozitivnim kretanjima na računu usluga, analitičari RBA ipak očekuju vrlo blagi negativan doprinos vanjske trgovine na BDP

Pozitivan doprinos očekuju jedino od osobne potrošnje zbog baznog učinka i prelijevanja pozitivnih efekata u turizmu (rast turističkih noćenja od 11,4% godišnje u prvom tromjesečju). Medutim, naglašavaju da je njezin rast uvelike ograničen visokom nezaposlenošću, smanjenjem raspoloživog dohotka i razduživanjem kućanstava, što potvrđuju i podaci o plasmanima banaka.