FINA

Belišće i Vrgorac su na listi 31 grada s manje od 100 poduzetnika, ali svejedno rasturaju

19.10.2017 u 14:57

Bionic
Reading

U 31 hrvatskom gradu od njih ukupno 128 manje je od stotinu poduzetnika. Prema podacima Fine, Belišće s područja Osječko-baranjske županije u toj skupini stoji najbolje. Lani je u tom gradiću bilo 99 poduzetnika kod kojih su radila 1824 radnika, a ostvarili su 1,7 milijardi ukupnog prihoda. Slijedi ga Vrgorac na području Splitsko-dalmatinske županije s 1,5 milijardi kuna ukupnog prihoda u prošloj godini

Osim po visini ostvarenog prihoda, belišćanski i vrgorački poduzetnici izdvajaju se i po broju zaposlenih. Tako je u Belišću bilo 1824 ili 9,1 posto od ukupnog broja zaposlenih u gradovima s manje od stotinu poduzetnika, od kojih je 991 zaposleni radio kod dva poslodavca, u Harburg-Freudenbergeru i DS Smithu Belišće. Kod 76 poduzetnika u Vrgorcu bilo je 1896 zaposlenih, što je 9,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u gradovima s manje od stotinu poduzetnika, od kojih je 1201 ili 63,3 posto radilo u Mesnoj industriji Braća Pivac.

U 31 hrvatskom gradu sjedište je prošle godine imalo 2078 poduzetnika, što je tek nešto više od onih koji su ga imali u Dubrovniku, u kojem ih je 2006. Poduzetnici u ovim gradovima zapošljavali su 20.124 radnika, što je 2,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, a ostvarili su ukupan prihod od 11 milijardi kuna te iskazali neto dobit u visini od 435,2 milijuna kuna.

Najviše hrvatskih gradova s manje od stotinu poduzetnika je u Požeško-slavonskoj, a slijede Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. Grad s najmanje registriranih poduzetnika je Vrlika, a ima ih tek dvadeset sa 104 zaposlene osobe.

  • +10
Njemački Harburg Freudenberger u Belišću ima tvornicu za proizvodnju strojeva za proizvodnju automobilskih guma Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović

Prema podacima Fine, poduzetnici sa sjedištem u šest gradova od njih 31 s manje od sto poduzetnika prošle godine su ostvarili neto gubitak. Najviše je takvih sa sjedištem u Starom Gradu na području Splitsko-dalmatinske županije, čiji je neto gubitak iznosio 13,7 milijuna kuna. Najveći dio gubitaka odnosi se na tvrtku Šipan, koja organizira izvedbe projekata za zgrade, nema zaposlenih, a prošle godine uprihodila je 5,8 milijuna kuna, dok joj je gubitak iznosio 9,6 milijuna kuna.

S ove su se rang liste 'izbrisali' Drniš, Trilj i Zlatar koji su 2014. i 2015. imali manje od sto poduzetnika, ali se njihov broj tijekom 2016. povećao.