Je li s obzirom na financijsko stanje glavne energetske kompanije dokapitalizacija uistinu potrebna? Što ako je Europska komisija ne dopusti? U kojoj je mjeri HEP izgubio investicijski potencijal?

O tim su pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljali Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, prof. dr. sc. Igor Dekanić, stručnjak za energetiku, te prof. dr. sc. Mladen Vedriš, Visoko učilište Effectus.

Milatić: 'HEP godišnje ulaže 400 milijuna eura, želimo još više'

Ivo Milatić rekao je kako ne može reći koji su gubici HEP-a jer još nema službenih podataka.

'No ima podatak da je na 30. lipnja 2022. gubitak bio nešto malo više od milijarde kuna. Očekuje se da će gubitak na kraju godine biti višestruko veći s obzirom na to da je slijedio drugi dio godine kad je turistička sezona i puno veća potrošnja. Također je bila loša hidrološka sezona, a cijene električne energije su na burzama divljale. Tako da smo imali nedostatak jeftine energije jer su HEP-ove hidroelektrane proizvode struju do 20 eura po MW, a kupovalo se električnu energiju kad ju je nedostajalo čak po 500-600 eura po MW. To su velike razlike, a HEP je odlukom Vlade preuzeo na svoj teret trošak reguliranih cijena. Vlada će nadoknaditi gubitak', objasnio je Milatić.

'Privatnim kompanijama koje isporučuju skoro deset posto električne energije nadoknađivali smo razliku i nema nikakvog razloga da to ne napravimo HEP-u, samo na drugačiji način', dodao je Milatić. Rekao je kako su stručnjaci u HEP-u, u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija detaljno analizirali podatke, da je došlo do odluke da se pokriju financijski gubici te da se investicijski potencijal HEP-a ne smanji, a koji godišnje ulaže oko 400 milijuna eura.

'Želimo da ulaže i više od toga jer su spremni veliki projekti u solarnim elektranama. Pripremaju se ozbiljni projekti od nekoliko stotina MW koji se polako u tenderu dogovaraju. Ne želimo da to stane. Zatim zagrebačka energana-toplana vrijedna oko 120 milijuna eura je pri kraju, potom Senj-Kosinj koji je dobio sve dokumente i kreće. To je ogromna investicija od 500 milijuna eura. Nema smisla zaustaviti investicijski potencijal HEP-a jer u ovoj energetskoj tranziciji treba izgraditi nove kapacitete, i to obnovljive, da bismo ono malo uvoza koji imamo, a to je oko 20 posto kad se odbije NE Krško; da to nadoknadimo kroz vlastitu proizvodnju bilo HEP-a, bilo drugih dionika. HEP ima veliki utjecaj na BDP i gospodarski rast. Izostajanje tih velikih investicija bi se osjetilo i ne bi imalo smisla da se Vlada nije odlučila na ovakav korak', istaknuo je Milatić.

Vedriš: 'Pokazati u kojoj je mjeri bila pomoć HEP-u, a u kojoj mjeri redovno poslovanje'

Profesor Mladen Vedriš smatra da su optimisti oni koji misle da HEP sam može nadoknaditi gubitak iz vlastitog kapitala. 'Ono što možda stvara određenu metodološku zbunjenost jest činjenica da bi dio koji je HEP potrošio na subvencioniranje struje za građane i poslovni sektor trebao biti transparentnije iskazan; kao dio subvencije koja država daje u paketu potpore građanstvu i poslovnom sektoru.

Bilo bi puno jednostavnije da rastavimo ono što predstavlja redovito poslovanje HEP-a, pošto se kupuje i pošto se prodaje, a ono po meni je Vlada na razuman način odlučila pomoći u kriznoj situaciji, da se to iskaže kao dio onoga paketa kojeg je preko proračuna dala Vlada. HEP nije gubitaš, od HEP-a se svjesno napravilo gubitaša jer se subvencija koja je mogla ići direktno preko proračuna prenijela na teret HEP-a. Možda sad kad će ići završni račun treba transparentno i jasno pokazati u kojoj je mjeri bila pomoć, a u kojoj mjeri je to redovno poslovanje HEP-a, i onda bi sve nedoumice izostale', smatra Vedriš.

Dekanić: 'Bez temeljnog povećanja kapitala i investicijske sposobnosti HEP neće biti sposoban za ulaganja u energetsku tranziciju'

Stručnjak za energetiku Igor Dekanić rekao je kako je činjenica da su subvencije i financijski pritisak na tekuća poslovanje HEP-a dovele kompaniju u gubitak, ili čak i nisu, ali su mu sigurno smanjile reproduktivnu i investicijsku sposobnost.

'Usporedimo li HEP s INA-om od prije 20-25 godina kada je bila komplet u državnom vlasništvu, INA je tada isfinancirala rat, osigurala dovoljno derivata za domaću potrošnju u najgorim trenucima nastajanja Hrvatske uz vrlo pristojne i relativno niske cijene, te čak nije ni bila gubitaš sve do 7-8 godina poslije rata. Ali cijena je kasnije teško plaćena u situaciji da se INA ipak morala privatizirati, a s druge strane su zaustavljena istraživanja u novi razvoj', istaknuo je.

'Tako i HEP. HEP će se možda i financijski moći spasiti, ali bez temeljnog povećanja kapitala i investicijske sposobnosti HEP neće biti sposoban za ulaganja u energetsku tranziciju. To je zapravo cijena tih relativno niskih cijena energenata koje mi uživamo već godinu dana', objasnio je Dekanić.

Vedriš je rekao kako se HEP-u mora platiti ili vratiti onaj dio likvidnosti koji nije rezultat njegova poslovanja nego ograničenja cijene i predstavlja subvenciju.

'HEP je protočni bojler aktivne politike države da pomogne u kriznim vremenima na adekvatan način. Kad pogledamo razinu BDP-a u Hrvatskoj, mi smo ipak u donjem dijelu tablice koliko smo izdvojili za pomoć i stanovništvu i poslovnom sektoru iz BDP-a. Ovo je potpuno razuman potez, ali ne može biti isključivo teret jedne tvrtke', naglasio je Vedriš.

Milatić je rekao da HEP ima jasan strateški plan, da razvija 1400 MW projekata te da je plan da se do 2030. na mrežu priključi HEP-ovih 700 MW solarnih elektrana i nešto malo vjetra. 'HEP konstantno revitalizira naše hidroelektrane, što zahtijeva veliki investicijski potencijal i podiže im kapacitete', naglasio je Milatić.