'Nova će vlada brzo dospjeti u realnost', smatra pak Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke, u razgovoru za DW. Jer sve te navedene mjere koštaju, a blagajna ministra financija je gotovo prazna. Mnogi grčki porezni obveznici uoči izbora nisu podmirili svoje porezne dugove, kaže Krämer.

'Po neslužbenim izjavama iz Ministarstva financija porezni prihodi u siječnju će iznositi oko milijardu eura manje nego što je proračunom bilo predviđeno'. A to u praksi znači da će vlada u Ateni imati već velikih problema s podmirivanjem financijskih obveza za prvi kvartal ove godine, o kamatama i otplaćivanju duga u visini od 4,5 milijarde eura.

Bez svježeg novca država bi najkasnije u ljeto 2015. mogla biti nesolventna, i to baš onda kad je na redu plaćanje većih iznosa dugova, upozoravaju stručnjaci. U srpnju bi Grci trebali vratiti 3,5 milijarde, a u kolovozu oko tri milijarde eura. 'Jasno je da će Grčka i ubuduće biti ovisna o podršci iz programa pomoći. A to naravno znači da takav program može postojati samo ukoliko se bude pridržavalo dogovorenog', izjavio je u nedjelju navečer šef njemačke Bundesbanke Jens Weidmann za TV-postaju ARD.

Gotovo svi stručnjaci polaze od toga da će Grčka i zemlje donatori postići dogovor nakon pregovora i da će se spriječiti izlazak Grčke iz monetarne unije (takozvani 'Grexit'). On bi najvjerojatnije prouzročio državni bankrot i navalu na banke, odnosno gospodarski kaos. A u prah bi se pretvorila i znatna sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, samo u 2014. oni su iznosili preko pet milijardi eura.

No, i donatori će morati pokazati spremnost na postizanje kompromisa, uvjeren je DW-ov sugovornik iz Commerzbanke, i to zato 'što bi svojim biračima inače morali objasniti da su krediti pomoći Grčkoj izgubljen novac, za razliku od onoga što se uvijek govorilo'.