Njemačka se od ove godine ponovno često naziva 'bolesnikom Europe', a taj nadimak posebno teško pada kada ga koristi šef uglednog ekonomskog Instituta Ifo Hans-Werner Sinn
Nadimak 'bolesnik Europe' pojavio se 1998. godine, kad se Njemačka borila s posljedicama skupog ponovnog ujedinjenja nakon pada Berlinskog zida. Danas ta zemlja pokušava provesti zelenu tranziciju i 'skinuti' se s ruskog plina, što dobro koriste populisti i desničari okupljeni oko stranke AfD.
'Njemačka nije od jučer 'bolesnik Europe'', kazao je Sinn u razgovoru za CNBC i rekao da trenutno zbog skupih energenata pati automobilska industrija, srce njemačkog gospodarstva. Prošle godine automobili su bili glavni izvozni proizvod zemlje i činili su 15,6 posto vrijednosti svih izvezenih dobara prema podacima saveznog statističkog ureda.
vezane vijesti
Njemačka je u svibnju 2022. godine prijavila deficit u vanjskoj trgovini prvi put nakon desetljeća, a koji je iznosio milijardu eura. Od tada se vratila na suficit u trgovini, koji je u lipnju 2023. iznosio 18,7 milijardi eura, ali izvoz i dalje stagnira.
Sinn je rekao da sumnje investitora u izvedivost njemačkih ciljeva o održivosti također doprinose opisu zemlje kao 'bolesnika Europe'.
Cilj koji je trenutno u fokusu njemačke vlade postizanje je ugljične neutralnosti do 2045. godine. Ovi planovi došli su u prvi plan otkako se Europa pokušala odvojiti od ruske opskrbe plinom nakon invazije Rusije na Ukrajinu, što je rezultiralo rekordnim rastom cijena plina i ostalih energenata.
Sinn je rekao da će ovisnost o obnovljivim tehnologijama, poput vjetra i sunca, izazvati 'problem volatilnosti u proizvodnji', što bi moglo stvarati probleme tvrtkama.
'Praznine u opskrbi energijom treba popuniti konvencionalnim izvorima energije, tako da je vrlo teško imati ovu dvostruku strukturu koju ćemo morati održavati u budućnosti. To donosi i dvostruke troškove i to je težak put za industriju', kaže Sinn.
Njemačka bi mogla izgubiti do tri posto svojih industrijskih kapaciteta jer tvrtke premještaju proizvodnju u zemlje u kojima su plin i električna energija jeftiniji, poput Sjedinjenih Američkih Država ili Saudijske Arabije.
Zbog velikog fokusa na održivost doći će i do političkih reakcija: 'Postoji očita reakcija... stanovništvo se sada pomaklo prema desnom političkom spektru. Te su političke opcije potpuno ideološki pretjerane i nedostaje nam pragmatizma u politici', zaključio je šef Instituta Ifo.
