Kao jedan od sudionika današnjeg panela 'Obrazovanje i budućnost' na Weekend Media Festivalu u Rovinju bivši voditelj ekspertne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu Boris Jokić za tportal komentirao je svoju odluku o povlačenju iz kurikularne reforme, kaje li se danas zbog nje i smatra li da je njegovo odustajanje u ključnom trenutku bio loš potez
'Nikad, apsolutno nikad se nisam pokajao zbog svoje odluke o povlačenju iz kurikularne reforme. Nisam odustao, taj moj korak bio je moj način da ta kurikularna reforma jednog dana uspije. Kad imate velik politički pritisak, kad imate utjecaje koji bi kompromitirali tu cjelokupnu ideju i ako se ti utjecaji ne žele maknuti, onda je to jedino što možete. Ja sam u tu reformu osmislio, uložio ogroman trud i nije mi bilo lako odustati. Sve što si dao, stavio si na kocku, no kad vidiš da se društveni proces kompromitira, onda jedino što možeš je reći ja ne želim tako raditi. Možda sam idealist, kažu mi to često, ali duboko vjerujem da će vrlo brzo doći vrijeme kad će politička struktura dozvoliti akademicima i ljudima u školi da bez njihova utjecaja provedu hrvatskog reformu školstva', izjavio je za tportal bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić
Postoji li način i mogućnost da se jednog dana vrati na čelo tima reforme hrvatskog obrazovanja? 'Ništa zasad ne znam. Zvučim naivno i idealistički, ali bez ideala se ništa dobro ne može napraviti', kaže nam Jokić.
Uz Jokića u raspravi, koju je moderirao Mislav Togonal, o budućnosti hrvatskog obrazovanja i njegovim danas brojnim lošim stranama na Weekend Media Festivalu sudjelovali su i Predrag Grubić iz Adris Grupe, znanstvenik i poznati astronom iz Višnjana Korado Korlević i profesor na Ekonomskom fakultetu Josip Tica
Puno bure ste izazvali u hrvatskoj javnosti, velike polemike; jedni kažu da ste bili na čelu skupine jugonostalgičara koji izbacuje oca hrvatske književnosti Marka Marulića iz lektire, drugi kažu da ste vizionar koji pokušava dosadno i preopsežno gradivo izbaciti iz našeg školstva, modernizirati ga i učiniti zanimljivijim. Što radite trenutačno, kako biste se predstavili danas, bilo je prvo pitanje na panelu upućeno Borisu Jokiću.
'Ja sam otac i znanstvenik koji smatra da ova zemlja već 26 godina stoji na mjestu. Imate državu, mentalni sklop koji stoji i koji je nepoduzetan, imate škole koje su iz industrijskog doba. Imate usmjerenost prema prosječnom čovjeku koji se ne može isprofilirati i dokazati u tom sustavu. Ja i 500 ljudi željeli smo samo jedno – da se tih 26 godina ne ponovi, jer vremena toliko više nemamo. Ova zemlja zaostaje u svemu, treba se usmjeriti prema potencijalima mladog čovjeka', smatra Jokić dodavši kako nije jugonostalgičar ni vizionar već samo čovjek koji želi nešto bolje zemlji u kojoj živi, duboko uvjeren da Hrvatska može puno bolje.
Na temu je li ga kontaktirao netko iz Plenkovićeva tima, Jokić nije bio previše rječit.
'To je sporedno i posve nevažno sada. Ono što pokušavam reći cijelo vrijeme jest to da ljudi koji vode reformu danas ne bi smjeli robovati političkim elitama HDZ-u, SDP-u i Mostu, jer oni zadnjih 26 godina nisu napravili ništa za hrvatsko obrazovanje. Promjene i reformu će stvoriti nastavnici u školama, a ne političari. Ako oni budu smetali, nema nam naprijed. I dalje ćemo stajati na mjestu kao i dosad.
O tome koliko je reforma školstva pravi odgovor na zaostajanje Hrvatske, svoj stav je iznio i Korado Korlević naglasivši da je škola samo preslika društva. A školstvo se ne može mijenjati a da se ne mijenja i društvo, smatra Korlević.
'Da biste napravili revoluciju danas u društvu, treba imati ideju, a ne novac. Evo vidite ova naša reforma u što se pretvorila. Petsto ljudi i kilavo dijete. Dogodila se jedna mala revolucija, no cijela situacija se ispolitizirala i sve je postalo jednom riječju odvratno. Mi u Hrvatskoj ne znamo za koju to budućnost obrazujemo našu djecu. Treba djecu naučiti odgovornosti, radnim navikama i potaknuti strast za znanjem, a naša škola to ne radi', kaže Korlević.
Bilo je i riječi o uspješnom finskom modelu obrazovanja kojem je u prvom planu timski rad i suradnja, a ne individualnost. 'Važno je znati umrežiti svoje znanje s kolegama i to stvara kritičnu masu koja mijenja stvari. Toga u Hrvatskoj još nema jer mi nismo sređeno društvo', objasnio je Predrag Grubić
Jokić je dodao kako je hrvatska budućnost prije svega neizvjesna i u takvim okolnostima treba obrazovati mlade ljude da se u njoj snađu.
Ne znamo surađivati i komunicirati
'Mi nemamo pojma kakvu budućnost želimo, koje visokoobrazovane ljude trebamo najviše da krenemo naprijed. Naš najveći problem je to što ne znamo surađivati i komunicirati. Ne znamo timski raditi, ni oko čega se ne možemo složiti, i kad imamo vrijednost, ne znamo je prepoznati. Pitate me koji bismo sustav trebali slijediti. Zašto bismo uopće neki sustav trebali slijediti? Mi ovdje stvaramo, ne slijedimo. I da zaključim, ova reforma školstva na kojoj smo radili blaga je reforma, nimalo radikalna i nesavršena, ali je ujedinila ljude iz mnogih sektora, a to političari nisu znali prepoznati već su se umiješali', objasnio je Jokić. Hrvatski način obrazovanja danas ne dozvoljava mladom čovjeku da prepozna svoje potencijale, da se isprofilira. Ne stvara renesansnog čovjeka, već fah idiote', poručio je.
Posljednje pitanje panela dotaknulo se kurikularne reforme, što je točno kod nje zapelo i što se događa s njom u ovom trenutku.
'Političari koji nemaju viziju bez obzira na njihovu političku pripadnost, zvali se oni SDP ili HDZ, nemaju viziju, ne predviđaju što će se dogoditi iza ugla. Tu je i hrvatski jal kojem svi svjedočimo i kao takav on blokira proces reforme danas, ma koliko on benigan i blag bio. Jer ova reforma nije bila nimalo radikalna, ma koliko neki govorili i mislili suprotno. Što će biti s njom u budućnosti? Kao otac i znanstvenik vrlo sam optimističan. Hrvatska će vrlo brzo napraviti sustavnu reformu obrazovanja i krenuti konačno naprijed. Trebamo znati da nismo ništa lošiji od drugih, ali treba nam sustavnost i vizija, i prije svega sloga. Ako se to dogodi – Hrvatska ima šanse', zaključio je Boris Jokić.