Hrvatska europarlamentarka je naručila istraživanje javnog mnijenja koje je pokazalo da gotovo svi građani primjećuju tu vrstu reklamiranja, ali dvije trećine njih u njih ne vjeruje. Ispitano je 801 građanin u Hrvatskoj.

'Te oznake su sveprisutne, moje istraživanje pokazuje kako ih je primijetilo 89 posto ispitanih građana Hrvatske. Njih 80 posto je reklo da nikad nije provjerilo istinitost takvih tvrdnji, a 70 posto je izjavilo da im ne vjeruje. Proizvođači su prepoznali kako je ekološki otisak proizvoda sve važniji kupcima, pogotovo mlađima, i zato ističu zelene tvrdnje i etikete bez ikakvog uporišta', upozorava Borzan.

'Veliki korak naprijed u tom smjeru smo napravili danas na odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Reklamne tvrdnje tog tipa će u budućnosti morati biti provjerene, dokazane i odobrene od strane neovisnih i stručnih tijela', smatra Borzan.

Računajući na ekološku svijest građana, proizvođači širokog raspona proizvoda sve više koriste takve prakse. Trenutno se u EU plasira više od 1200 takvih oznaka i tvrdnji, od kojih manje od 35 posto ima neki oblik certifikata ili provjere.

'Svašta se reklamira i prodaje pod 'zeleno' jer nema nikakvih propisa koji to reguliraju. Sada možete prodavati namještaj i na pakiranju bez ikakve provjere tvrditi da u njegovoj proizvodnji nije stradalo niti jedno stablo u Amazoni. Ili možete sami svojoj tvrtki dodijeliti priznanje da je klimatski neutralna i to staviti na ambalažu ili web stranicu. Kada nema pravila, cvate lov u mutnom i sadašnja situacija je idealna za varanje potrošača', smatra Borzan.