Ispitivani su elementi koji su građanima najvažniji pri izboru i kupnji hrane, percepcija o tome kojim se proizvodima najviše manipulira u pogledu svojstava, porijekla i sastava.

Također, koliko ljudi čitaju deklaracije i što misle o njihovu izgledu te percepcija o određenim marketinškim praksama.

„Građani vrlo dobro osjećaju gdje se najviše vara”, izjavila je Borzan na konferenciji za novinare.

Preko 50 posto građana smatra da se najčešće manipulira medom, njih 49 posto mesom, 45 posto hranom iz ekološkog uzgoja, 38 posto maslinovim uljem i 27 posto suhomesnatim proizvodima.

Vrlo se često uvozi med koji je krivotvoren jer se u njega stavlja šećerni sirup, koji je okusom i izgledom vrlo sličan medu, ističe Borzan.

Često se ispostavi i da eko-hrana sadrži tragove sredstava koji nisu dopušteni u ekološkoj poljoprivredi. Maslinovo ulje, kao i med, može nositi oznaku "mješavina EU/ne-EU ulja" što je manjkavost zakonodavstva Europske unije", izvijestila je Borzan.

Samo 35 posto ispitanika redovno čita deklaracije proizvoda tijekom kupnje, a 98 njih ne. Razlozi su za to nerazumljivost i nečitkost deklaracija, na što se žali 72 posto ljudi, tj. više od dvije trećine ispitanika.

Borzan poziva da građani pročitaju što piše na deklaracijama suhomesnatih proizvoda. Deklariraju se kao "domaće", "slavonsko", "dalmatinsko", a sitnim slovima piše da je meso iz EU-a, napominje.

"Trgovci vrlo vješto koriste činjenicu da u svim zemljama EU, pa tako i u Hrvatskoj, preko 70 posto građana preferira domaći proizvod”, istaknula je.

Naglašava da se potrošaču mora jasnije ukazati na podrijetlo proizvoda.

Istraživanje je provedeno proljetos na 805 ispitanika, a već su predstavljeni rezultati o poskupljenju hrane i inflaciji, pesticidima u hrani te djeci i energetskim pića.

Rezultate će koristiti kao dio svojih zakonskih inicijativa u Europskom parlamentu, a temelje za to postavila je u strategiji "Od polja do stola".