Monetarna je situacija u zemlji ostala relativno stabilna, bankovni je sustav relativno snažan i dobro kapitaliziran, a inflacija je pod kontrolom, ocijenio je u današnjem susretu s novinarima jedan od članova Odbora izvršnih direktora Svjetske banke Pulok Chatterji

No, istaknuo je, svjetska je kriza utjecala na hrvatski realni sektor, uzrokujući prilično visok rast nezaposlenosti, kao i pad BDP-a, koji će ove godine, prema procjenama Svjetske banke, iznositi pet posto.

Iako se iduće godine očekuje da će hrvatski BDP porasti po stopi od oko 0,5 posto, kazao je Chatterji, znatno niži rast od stopa koje je Hrvatska ostvarivala prije krize stvarat će dodatni pritisak na mogućnosti rasta industrijske proizvodnje i investicija te punjenje državnog proračuna, što je već i sada vidljivo.

Chatterji je mjere koje je država do sada poduzela u borbi protiv učinaka krize ocijenio hrabrima, posebno izdvojivši 'velike injekcije likvidnosti' od strane monetarnih vlasti, koje su dosegnule iznos od 10 posto BDP-a, kao i napore Vlade da smanji javnu potrošnju i beneficije zaposlenima u javnom sektoru.

Upitan pak za komentar odluka Vlade o povećanju stope PDV-a i uvođenja tzv. kriznog poreza, Chatterji je kazao da su, s obzirom na izazove pred hrvatskim gospodarstvom, to 'koraci u pravom smjeru', no dodao je da ih moraju slijediti mjere usmjerene oporavku proizvodnje, višoj zaposlenosti i većoj produktivnosti.

Članovi Odbora izvršnih direktora Svjetske banke potvrdili su i da se strategija te međunarodne institucije prema Hrvatskoj neće bitnije mijenjati te će podupirati put Hrvatske prema članstvu u EU, uz preinake vezane uz pomoć Hrvatskoj da što bolje odgovori na izazove krize.

Visoki predstavnici Svjetske banke prvi su put posjetili Hrvatsku, a od 27. listopada do danas obišli su neke od projekata koje ta banka financira u Hrvatskoj, poput jednog od najvećih, projekta Luke Rijeka

Također, razgovarali su s predstavnicima hrvatskog privatnog poslovnog sektora, među kojima je Chatterji naveo predstavnike koncerna Agrokor, a održali su i sastanke s hrvatskim dužnosnicima, s predsjednikom Stjepanom Mesićem, od kojeg su dobili 'dobar pregled situacije u zemlji', te predstavnicima ministarstva pravosuđa, s kojima su razgovarali o tijeku reforme pravosuđa.