To je povećanje rasta izvoza u odnosu na ranije objavljenu prvu procjenu o porastu izvoza u prva dva mjeseca za 4,1 posto, dok je kod uvoza prvotna procjena govorila o padu za 2,7 posto.

Tako je u prva dva mjesecu ove godine Hrvatska na inozemna tržišta izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 12,3 milijarde kuna, što je za 5,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je uvoz porastao za 2,1 posto, na 19,7 milijardi kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva dva mjeseca bio 5,2 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju i iznosio je 1,6 milijardi eura, dok je uvoz istovremeno povećan za 1,6 posto, na 2,57 milijardi eura.

Uslijed takvih kretanja došlo je i do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita. Deficit je, naime, smanjen prema prva dva mjeseca lani za 3,4 posto, na 7,4 milijarde kuna, dok izražen u eurima deficit iznosi 967,3 milijuna eura.

Na rast izvoza ponajviše je utjecao znatan porast izvoza ostalih prijevoznih sredstava odnosno brodogradnje za čak 259,9 posto, na 89,6 milijuna eura, a visok rast izvoza bilježe i proizvodnja odjeće za 20,9 posto, na 92,5 milijuna eura, kao i prehrambenih proizvoda za 19,1 posto, na 121 milijun eura.

Izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, u prva je dva mjeseca iznosio više od 110 milijuna eura, što je porast za 17,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a izvoz električne opreme porastao je za 11,2 posto, na 98,2 milijuna eura.

Podaci DZS-a pokazuju da je Europska unija i dalje najvažnije tržište za hrvatske proizvode

U zemlje članice Europske unije, na koje 'otpada' više od 68 posto hrvatskog robnog izvoza, u prva dva mjeseca je, naime, izvezeno roba u vrijednosti 1,09 milijardi eura, što je za 10,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. Uvoz iz zemalja EU-a je porastao za 8,9 posto, na 2,07 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u prva dva mjeseca ove godine smanjen je za 1,3 posto, na 266,9 milijuna eura, uz istodobni pad uvoza za 16,7 posto, na 114,9 milijuna eura.

Izvoz u ostale europske zemlje, među kojima je i Rusija, pao je za 27,7 posto, na 41 milijun eura, dok je uvoz iz tih zemlja smanjen za čak 64,4 posto, na 82,7 milijuna eura.

Promatrano pojedinačno, po visini robne razmjene u prva dva mjeseca ove godine na prvom je mjestu Njemačka, u koju je izvoz povećan za 10,4 posto, na 196 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 0,7 posto, na 401,7 milijuna eura.

U Italiju je istodobno izvezeno roba u vrijednosti od 208,4 milijuna eura, što je 7,9 posto manje na godišnjoj razini, dok je uvoz iz Italije porastao za 6,8 posto, na nešto više od 362 milijuna eura.

Na trećem je mjestu Slovenija, u koju je iz Hrvatske izvezeno roba za 191 milijun eura ili 12,2 posto više nego u prva dva mjeseca lani, uz rast uvoza iz te zemlje za 8,2 posto, na 281,1 milijun eura.