Od početka invazije 24. veljače do danas, šest mjeseci kasnije, više od tisuću velikih kompanija obustavilo je poslovanje u Rusiji kako bi se u skladu sa zapadnim sankcijama snažno pritisnulo tamošnje gospodarstvo i natjeralo Moskvu da zaustavi ratni stroj.

Ekonomske sankcije protiv Rusije snažno su pogodile i Zapad, posebno Europu, koja strahuje od predstojeće zime, ali se od strategije ekonomskog kažnjavanja i dalje ne odustaje. Ukrajina traži da se još snažnije pritisne Rusiju, a najsnažnije saveznike ima u zemljama istočne Europe, najbližima Rusiji.

U Pragu je održan i prosvjed protiv sponzora ruskog terorizma, kako su nazvali tvrtke koje još uvijek posluju u Rusiji. Prosvjednici su do Karlovog mosta došli s 'krvavim' pločama na kojima su bila napisana imena kompanija koje još uplaćuju porez u ruski proračun.

Aktivisti su prozvali neke od brendova s popisa Škole menadžmenta Yale, na kojem se nalaze tvrtke koje su uvele sankcije Rusiji, kao i one koje još uvijek posluju u toj zemlji.

Izvorno jednostavan popis tvrtki koje su se povukle naspram onih koje su nastavile poslovati u Rusiji s vremenom je postao kompliciraniji te ima pet kategorija - ocijenjenih školskim ocjenama iz anglosaksonskog sustava od A do F.

Kompanije koje su ocijenjene ocjenom F i dalje prkose zahtjevima za izlaskom iz Rusije ili smanjenjem aktivnosti dok su na drugom kraju skale one ocijenjene s A nakon što su u potpunosti prekinule sve sadašnje i buduće aktivnosti s Rusijom.

Na popisu se nalaze tek dvije hrvatske kompanije, Podravka i Sardina, ocijenjene ocjenom B, što znači da su zaustavile ili gotovo zaustavile sve poslovne operacije s Rusijom, ali su ostavile otvorenom opciju povratka.

Čak 243 međunarodne tvrtke s toga popisa još uvijek posluju u Rusiji kao da se rat nije dogodio i svrstane su u najlošiju kategoriju te ocijenjene slovom F. Na popisu nema nijedne hrvatske tvrtke, ali je na njemu mađarski MOL, u čijem se vlasništvu nalazi Ina, francuski Lactalis, vlasnik Dukata, kao i izraelska Teva, u čijem se vlasništvu nalazi Pliva, te talijanski Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke.

Na neslavnom popisu je i niz slovenskih tvrtki koje ne mare za rat u Ukrajini: proizvođač cipela Alpina Žiri, Riko - inženjerska tvrtka koja se bavi tehničkim rješenjima za razne industrije, energetiku, logistiku i zaštitu okoliša, Luka Koper, farmaceutska kompanija Krka, proizvođač bijele tehnike Gorenje i trgovac energentima Geoplin. Na njemu se očekivano nalaze i neke srpske tvrtke, poput zrakoplovne kompanije Air Serbie i Naftne industrije Srbije, a koja je ionako potpuno u ruskom vlasništvu.

Zanimljivo, iako je Washington glavni zaštitnik Kijeva i naoružava ga milijardama vrijednim paketima pomoći, neki američki brendovi ipak su se zadržali na ruskom tržištu, kao što su Cloudflare, lanac kafića Hard Rock Caffe, Match Grupa, u čijem okrilju djeluje Tinder, Patreon, Tom Ford, New Yorker Media i drugi.

Brojne francuske i talijanske kompanije također ne mare za sankcije, a na listi su se našle i njemačke, pa čak i poljske tvrtke. U Rusiji tako još uvijek djeluju Benetton, Calzedonia, Armani, Auchan, Lacoste, Philips, Liebherr, Zepter, Kotanyi...