Malo tko je primijetio da je Milanovićeva vlada za dva mjeseca prekoračila rok za donošenje trogodišnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike. Riječ je o dokumentu koji su dosadašnje vlade pripremale tijekom lipnja i donosile početkom srpnja jer je bio podloga za izradu proračuna za iduću godinu. Kako su ih donosili, tako su smjernice padale u zaborav, ali za razliku od prethodnih, ovogodišnje neće završiti u ladicama na Markovu trgu ili Katančićevoj, već će se o njima očitovati i Europska komisija, piše Večernji list
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso od Milanovića i Linića očekuje da sastave smjernice, a onda i proračun koji se neće mijenjati tri mjeseca nakon donošenja, kao što se to dogodilo s ovogodišnjim koji je u ožujku prošao prvi rebalans, a u rujnu mu predstoji i drugi, piše Večernji list.
Sugovornik iz Vlade kaže da će Smjernice biti pripremljene do kraja kolovoza, a kasni se s njihovim donošenjem jer je i Vladi jasno da će ostvarenje plana u razdoblju od 2014. do 2016. kontrolirati Bruxelles, a ne samo Sabor. U Vladi također očekuju da će se paralelno s proračunom za 2014. za Hrvatsku pokrenuti procedura prekomjernog deficita. To je poseban model supervizije koji je EK razradio tijekom dužničke krize kako bi prezadužene članice prisilili da se uklope u okvire prema kojima javni dug države ne smije prijeći 60 posto njezina BDP-a, a manjak u proračunu 3 posto. Vlada će, dakle, u Smjernicama za 2014. do 2016. morati razraditi realan plan smanjenja javnog duga i deficita, koji su prema metodologiji EU-a veći nego što su ga dosadašnje vlade prikazivale. Koliki, EK će objaviti na jesen.
Analizirajući utjecaj europskog semestra na hrvatski proračunski proces, Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, navela je da kašnjenja u fazama hrvatskog proračunskog procesa nisu njegova najveća boljka.
'Ozbiljniji problem su manjkave i na neadekvatnim makroekonomskim pretpostavkama utemeljene strategije i planovi te slaba provedba planiranog, nakon čega slijede česti rebalansi i konstantno loši makroekonomski rezultati', upozorava Ott
Već su krenula nagađanja kome će u jesenskom rebalansu Linić uzeti novu mjeru, pa se tako spominje smanjenje 'povlaštenih' mirovina za 10 posto, ali i promjena poreznih stopa.
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da je glavni problem ministra Linića što se proračun puni slabije od plana, pa je već u prvih sedam mjeseci manjak skočio na 13 milijardi kuna.
Sugovornik iz Vlade kaže da su najave smanjenja mirovina ili pak uvođenja jedinstvene porezne stope nagađanja, dok Lovrinčević ističe da pred kraj godine Vlada ne može ništa drugo nego verificirati postojeće stanje i u dogovoru s Europskom komisijom krenuti u višegodišnji proces fiskalne prilagodbe. Prije odlaska na odmor Vlada je ministrima dala naputak prema kojemu će proračun za 2014. rasti samo za povećanje kamata i članarinu europskom proračunu te bi morao iznositi 126,5 milijardi kuna, što je za tri milijarde više od ovogodišnjeg.
U situaciji kada se smanjuju prihodi, takvo povećanje rashoda nužno će pratiti i povećanje deficita, koji će se financirati iz prodaje državne imovine ili novog zaduženja.
'Povećanje deficita vjerojatno će se odraziti na rejting i cijenu zaduživanja, iako najgoru situaciju očekujem kad FED počne dizati kamatnu stopu. Tada će svjetska kamatna stopa ići gore, a nama premija rizika ostaje visoka, što znači da ćemo za dugove plaćati još više', komentira ekonomist Josip Tica.
276836,265771,262157,221708
Eurostat ne vjeruje hrvatskoj statistici?
Ministarstvo financija i Državni zavod za statistiku dostavili su, navodi Večernji list, Eurostatu podloge za praćenje javnog duga i deficita, a neki su strani mediji već objavili da su problematični, uspoređujući nas s Grcima. Hrvatska je, tvrdi Večernji, šarala s metodologijom, te su računi mnogih javnih institucija bili isključeni iz usporedbi. Sad se podaci o deficitu i javnom dugu usklađuju, objava se očekuje na jesen. Hrvatska je već uključila 15 posto sive ekonomije u BDP i tu neće biti promjena, ali se priča o povećanju BDP-a za udio ilegalne ekonomije od prostitucije, droge i šverca ljudi koji dosežu oko 1 posto BDP-a.
No, na ovakve tvrdnje odmah je reagirao Državni zavod za statistiku, koji kaže da nije točno da je Hrvatska šarala s metodologijom.
'U prethodnim razdobljima izvješćivanje o javnom dugu i deficitu bilo je u nadležnosti Ministarstva financija sukladno važećoj nacionalnoj metodologiji i metodologiji MMF-a. Istovremeno se, uvažavajući činjenicu da se od pristupanja Europskoj uniji navedeno izvještavanje prenosi na nacionalna statistička tijela, sustavno radilo na metodologiji koju propisuje Eurostat. Tako je od travnja ove godine Drzavni zavod za statistiku odgovoran za sastavljanje i dostavu Izvješća o proračunskom manjku i dugu (tzv. 'Fiskalno izvješće'), na pripremi kojeg surađuje s Ministarstvom financija i Hrvatskom narodnom bankom, a radi čije učinkovitije provedbe je nedavno i potpisan sporazum o međusobnoj suradnji. Fiskalno izvješće sastavlja se sukladno relevantnim Uredbama Europske unije, a tijekom cijelog procesa kompilacije, kao dio već uobičajene prakse, Zavod surađuje s Eurostatom koji mu pruža savjetodavnu i metodološku podršku, kako kroz redovnu poslovnu komunikaciju, tako i putem direktnih kontakata (dijaloške posjete). Prva službena objava Fiskalnog izvješća za RH kao zemlju članicu EU uslijedit će u listopadu ove godine, a fiskalno izvješće će se nakon Eurostatove provjere koristiti kao jedini službeni izvor za eventualno utvrđivanje procedure u slučaju prekomjernog deficita, sukladno kriterijima iz Maastrichta. Konačno naglašavamo kako Eurostat nikada nije objavio da ne vjeruje službenoj statistici RH, dok tvrdnje 'nekih stranih medija' koje se u članku spominju, a koje ranije nismo željeli komentirati, nisu dovodile u pitanje pouzdanost Hrvatskog statističkog sustava', stoji u demantiju DZS-a.
