Mostov zastupnik Miro Bulj ustrajao je u četvrtak da Hrvatska mora puno intenzivnije razgovarati o naplati ratne štete koju joj je Srbija nanijela u Domovinskom ratu, a koja, kaže, iznosi oko 40 milijardi eura
Na tome treba poraditi hrvatska Vlada i diplomacija, naglasak mora biti da se tih 40 milijardi eura štete napokon naplati jer bi se tim sredstvima mogao dijelom osnažiti i Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, rekao je Bulj u raspravi o zakonu o Fondu te o zakonima kojima ukida Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja, a njegove aktivnosti prenose na Zakladu hrvatskih branitelja.
Fond je, smatra Bulj, na prekretnici, ili će se osnažiti, ili ugasiti, ukoliko Vlada ne bude unosila nove udjela u njega. Činjenica je da su se javne tvrke privatizirale, a da pritom sedam posto dionica nije uplaćivano u Fond, rekao je Mostov zastupnik.
vezane vijesti
Fondu je trebalo dati sedam posto dionica CO
S Fondom se, na žalost, stalo na trećini puta, Fondu je trebalo dati i sedam posto dionica kod privatizacije Croatia osiguranja, ističe Ivan Šuker (HDZ) te tumači kako je to trebalo učiniti neovisno što u zakonu stoji da se to može (dakle, ne mora) učiniti.
Neuplatu sedam posto dionica CO, apostrofirali su i drugi HDZ-ovi zastupnici, što je ponukalo SDP-ova Predraga Matića, ministra hrvatskih branitelja u doba privatizacije CO, da objasni kako je do toga došlo.
"Da, moj je krimen, da se kao ministar branitelja nisam uspio izboriti za sedam posto dionica CO, no oni koji kritiziraju ne znaju kako su mi vezli ruke", rekao je Matić, navodeći da je u zakonu o privatizaciji prvotno pisalo da Vlada daje braniteljima sedam posto od privatizacije javnih tvrtki, da bi 2010., "ničim izazvan", HDZ u zakon ubacio riječ "može". Kad je nešto može, znači da i ne mora, pa se dogodilo i meni da se nisam uspio izboriti za 7 posto dionica CO, rekao je Matić, navodeći da se radi o 50, odnosno 60 milijuna kuna.
Matić: Jedva čekam privatizaciju HEP-a, branitelji će dobiti sedam posto
Vladajuće je pozvao da do drugog čitanja zakona prebace tih sedam posto dionica CO u Fond i tako isprave nepravde SDP-ove Vlade, te poručio da jedva čeka privatizaciju HEP-a, kad će branitelji dobiti sedam posto.
Matićeva rasprava, spominjanje šatoraša i terorista, isprovocirala je HDZ-ova Stevu Culeja koji je propitivao njegov ratni put, pitajući ga od kojeg je dana dragovoljac, tko mu je to i zašto potpisao, kad se zna da u to vrijeme nije bio tamo gdje se vodi.
HDZ-ov zastupnik spomenuo je i akciju, odnosno Matićev dolazak u vikendicu Josipa Klema, predsjednika Udruge specijalne policije Josipa Klema, gdje je bio i Culej.
"Vaše molbe da Vas ne rušimo s mjesta ministra, pošto imate kredite i probleme, dobro sam slušao, održao sam govor nakon kojega ste se razbježali i vi i tjelohranitelj premijera Milanovića", rekao je Culej.
Meni su Marko Babić i Tomislav Merčep potpisali pripadnost, a Vama vjerojatno general Života Panić koji Vam je bio šef, uzvratio mu je Matić, uz opasku da su "kompleksi ljudi koji su došli iz JNA, izlječivi".
Đakić: Fond je dodijelio 85 tisuća stipendija
O samom zakonu o Fondu, malo se raspravljalo, jedan od rijetkih, Josip Đakić (HDZ) ocijenio je da će ponuđena rješenja ići na dobrobit branitelja. Podržava da se aktivnosti Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja prenesu na Zakladu, ističe da je Fond dodjelio 85 tisuća stipendija, a Zaklada pomogla oko 26 tisuća braniteljskih obitelji.
Da bi nova zakonska rješenja trebala donijeti pozitivne pomake, istaknuo je državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vučić.
Detaljnije će se urediti od čega sastoji imovina Fonda, veći udio neto realizirane dobiti usmjerit će se za poboljšanje socijalnog položaja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, umjesto dosadašnje trećine, polovica dobiti ići će u buduću zakladu koja će voditi računa o stipendiranju djece hrvatskih branitelja, rekao je Vučić.
Vučić: Nepodignuta dividenda 111 milijuna kuna
Zakon bi trebao riješiti i problem nepodignute dividende koje opterećuje Fond, a koja je koncem 2017. iznosila 111 milijuna kuna. Dividenda koju član Fonda ne podigne do konca godine, pretvorit će u njegov odgovarajući udjel u Fondu, tumači Vučić.
Prestanak djelovanja Fonda za stipendiranje, odnosno prenošenje njegovih aktivnosti na zakladu, objasnio je stalnim padom podnesenih i odobrenig stipendija, odnosno pomoći.
U školskoj odnosno akademskoj 2010./2011. od 15 tisuća zahtjeva odobreno je oko 10 tisuća stipendija, u aktualnoj godini od 4.500 zahtjeva odobreno je 3. 817 stipendija, a slična je tendencija i kod dodjele financijskih pomoći braniteljima. Od 2010., kada je odobreno 4.533 financijske pomoći, njihovje broj lani pao na 2.076.
