Čak 174 izlagača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Češke predstavlja se na 18. Osječkom proljetnom sajmu – Sajmu poljoprivrede i prehrane, koji do nedjelje traje na sajamskom prostoru na Pampasu
Dok druge sajamske priredbe u Hrvatskoj bilježe pad aktivnosti, na 18. Osječkom proljetnom sajmu dvadesetak je sudionika više nego prošle godine. Zahvaljujući suradnji s HGK, jednim od pokrovitelja Sajma koji pokriva dio troškova nastupa izlagača i zakupa izložbenog prostora, trendovi su i ove godine uzlazni. Tako je Privredna komora iz Tuzle dovela 15 izlagača koji su s hrvatskim partnerima dogovorili niz poslovnih razgovora, a slično je i partnerima iz Češke.
Na otprilike 2.000 četvornih metara zatvorenog i 5.000 m2 otvorenog prostora izlaže se sjemenski i sadni materijal, poljoprivredni strojevi i oprema, šumarska mehanizacija, zaštitna sredstva u poljoprivredi, prehrambeni i ekološki proizvodi, oprema za prijevoz i ambalažu, vina, domaći kolači i proizvodi od meda, a održat će se nekoliko stručnih skupova i savjetovanja o korištenju sredstava iz EU fondova, biorazgradivom otpadu te stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji.
Ovogodišnju sajamsku priredbu obilježila je slovenska Keter-Organica, članica austrijske Keter grupe koja je osnovala istoimenu tvrtku u Opatiji radi ulaganja na hrvatskom tržištu. Ona je s Općinom Erdut potpisala ugovor o ulaganju u gradnju bioenergetskih postrojenja na području Dalja vrijednih oko 11 milijuna eura, a podići će staklenike i plastenike za povrtlarsku proizvodnju, koju će grijati plinom dobivenim iz bioloških izvora. Slična ulaganja planiraju u Starim Jankovcima i Tovarniku u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Za obnovu Osnovne škole Vladimira Becića, nedavno oštećene u požaru, Keter-Organica donirala je Gradu 50.000 kuna.
'Postrojenje će graditi otprilike godinu dana i ondje zaposlili 50-60 osoba, što je za našu općinu s visokom nezaposlenošću odlična vijest', zadovoljan je načelnik Općine, Jugoslav Vesić.
Govoreći o poskupljenjima i maloj koristi što je od toga imaju proizvođači, gradonačelnik Krešimir Bubalo kao problem je istaknuo visoke trgovačke marže i najavio mogućnost mjesečnog izvještavanja građana o lokacijama gdje se roba može kupiti po nižim cijenama. Projekt namjerava ostvariti u suradnji s gradskim Upravnim odjelom za gospodarstvo i HGK-om, koji bi uspostavili 'vruću liniju' s trgovačkim centrima i specijaliziranim prodavaonicama prehrambenih proizvoda kako bi promptno dobivali potrebne informacije o tomu 'tko vodi licemjernu poslovnu politiku i zarađuje na našim sugrađanima i proizvođačima'. Bubalo je najavio specijalizaciju sajamskih priredbi i širenje sajamskog prostora, ali je zasad odustao od premještanja sajma na drugu lokaciju, što se najavljivalo prethodnih godina.
Kako bi i ove godine ulazak na sajamske priredbe bio slobodan, Grad je kao pomoć Osječkom sajmu d.o.o. izdvojio 290.000 kuna.
Premda se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na otvaranju Sajma nije se pojavio nitko iz Ministarstva, što se među osječkim političarima tumači kao posljedica politike 'inati se, Slavonijo' vladajućeg HDSSB-a. Tradicija sajmovanja u Osijeku datira od 1853. godine, a osim Ministarstva, pokrovitelji Proljetnog sajma su OBŽ i Grad Osijek, HGK ŽK Osijek, Croatia osiguranje i Hypo Alpe-Adria banka, a sponzori Sajma Coca-cola i Osječka pivovara.