Čak 98,3 posto hrvatskih potrošača konzumira smrznutu hranu, no oni nisu jednoglasni kada je riječ o kvaliteti smrznute hrane: nešto malo više od polovice, odnosno 52,3 posto konzumenata, smatra da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa, dok njih 47,7 posto ne daje takav odgovor na to pitanje
Po učestalosti konzumacije, najveći udio konzumenata (38 posto) smrznutu hranu konzumira nekoliko puta mjesečno, a da to čine rijetko ističe tek nešto manjih 35,2 posto ispitanika.
Značajan udio od 24,3 posto zauzimaju i oni ispitanici koji smrznutu hranu konzumiraju nekoliko puta tjedno, dok je velikih konzumenata koji ovu hranu konzumiraju na dnevnoj bazi vrlo malo, tek 0,7 posto.
Tri vrste smrznute hrane čine veliku većinu konzumacije. Povrće je na vrhu liste najčešće konzumirane smrznute hrane s udjelom od 32,1 posto, odmah potom dolazi meso s 31 posto, a tek nešto manje od njih ima riba i plodovi mora s 24,9 posto udjela.
Ostale vrste smrznute hrane imaju razmjerno manje udjele. Prva među njima su gotova jela sa 7,9 posto, tijesta i slastice imaju 2,8 posto, voće 1 posto, a krumpir 0,3 posto udjela.
Navike kupnje domaćih potrošača govore u prilog tome da se smrznuta hrana većinom kupuje po potrebi, što kao svoj odgovor navodi 69,6 posto konzumenata ovih proizvoda. Ostatak od 30,4 posto potrošača ističe kako smrznutu hranu kupuju redovito i da je uvijek imaju u zamrzivaču.
Praktičnost i brzina pripreme glavni su razlog kupovine smrznute hrane s 59,1 posto udjela u ukupnom broju konzumenata, dok je za 40,9 posto njih glavni razlog za kupnju nedostatak svježih proizvoda van sezone.
Mišljenja su podijeljena kada je riječ o tome smatraju li da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa. Naime, tek nešto malo više od polovice, odnosno 52,3 posto konzumenata, smatra da je smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa, dok njih 47,7 posto daje niječan odgovor na to pitanje.
Istraživanje o konzumaciji smrznute hrane proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom listopada 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
