Hrvatska se prema rastu potrošačkih cijena kruha našla među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je kruh u godinu dana poskupio 65 posto, a slijede Litva, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 posto!

Različite su veličine i vrste kruha u ponudi, no rijetkima je cijena deset kuna i manje, a najčešće se štruca kruha prodaje po 13 do 15 kuna. Kruh se, inače, nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je Vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest, primjerice, brašno.

Moguće je da u Vladi nisu htjeli riskirati s mogućom nestašicom kruha, kao što se dogodilo s umjetno proizvedenom nestašicom šećera, te se u Vladi nadaju da će na cijene kruha utjecati pojeftinjenjem brašna.

A Hrvatska, zapravo, ne ovisi o tome što se događa na globalnom tržištu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Pšenice ima i za izvoz pa se poskupljenje uglavnom veže uz skuplje energente, struju i plin koji se koriste za krušne peći, skuplja gnojiva i slično. Dobiju li pekarnice povlaštene cijene struje i plina, vjerojatno će imati prostora i za smanjenje cijena kruha i peciva, no iz iskustva znamo da su cijene uvijek lakše išle prema gore, dok su pojeftinjenja uglavnom bila strogo kontrolirana.

Sada u pekarnicama jedna kiflica dođe koliko je donedavno bila štruca kruha. Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2019. godine, kod nas svaki član kućanstva u prosjeku pojede 45 kilograma kruha i peciva godišnje, no isto tako potroši se i 15 kilograma brašna po osobi, sedam kilograma tjestenine, jedan kilogram pahuljica te po dva kilograma ostalih proizvoda od žitarica, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.