Komentirajući u Studiju 4 HTV-a porast cijena plina unazad šest mjeseci - 120 eura po MWh prošli tjedan, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić ustvrdio je kako dolazi do korekcije cijene u posljednjih tjedan dana i ona je ispod 90 eura.

'Ono što čeka građane već je pojašnjeno, a to je da cijena plina za građane ne bi trebala ići gore do 1. travnja. Uzmemo li u obzir da će ova cijena ostati, došlo bi do povećanja od 50-ak posto na krajnju cijenu plina, što bi svakako bio udar za krajnje potrošače. U tom bi slučaju trebalo pomoći onima koji nemaju dovoljno sredstava za platiti - kućanstvima koja spadaju u energetsko siromaštvo. U Europi je danas 20-ak posto energetski siromašnih kućanstava, a ako bi ova cijena plina ostala, to bi sigurno povećalo broj energetski siromašnih kućanstava', rekao je Pudić te smatra da će plina ove zime biti dovoljno, a 'one države koje ga mogu platiti, više će ga imati'.

Odgovarajući na pitanje zašto su energenti tako naglo poskupjeli, Pudić je istaknuo: 'Na konačnu cijenu utječe tržište. Potražnja je u prvom kvartalu ove godine bila veća zbog hladnije zime. To su proizvođači iskoristili i povećali su cijenu. S druge strane, u drugom kvartalu bila je povećana potrošnja zbog prelaska s ugljenih elektrana na plin - to je jedan od smjerova tranzicije prema niskougljičnoj Europi, no to će imati za posljedicu veću potražnju prema niskougljičnim fosilnim gorivima kao što je plin i povećanje cijena. Treća stvar je plinovod Sjeverni tok koji će se uskoro pustiti u funkciju, tako da bi Rusi počeli vraćati uloženu investiciju.'

Kad je riječ o eventualnom povećanju proizvodnje tekućeg plina i nafte, Pudić kaže kako trebamo iskoristiti sve resurse koje imamo, ali po konkurentnim cijenama. 'Ali kada je u pitanju sigurnost opskrbe, više nije u pitanju cijena - sredstva se moraju naći za energent. Moramo iskoristiti sve resurse - i plin i naftu i obnovljive izvore energije, pa i nuklearku Krško', odgovara Pudić.

Bez veće cijene energije neće se postići ni energetska učinkovitost, upozorava. 'Želimo li postići neutralnost i očuvati okoliš, moramo razmišljati o plaćanju emisije za sve proizvode, ne samo za velike proizvođače, već i za krajnje potrošače', kaže Pudić. Napominje da svi koji plaćamo električnu energiju plaćamo i za emisiju CO2 te da se danas grijanje na struju ne isplati, osobito ako se radi o velikoj količini. 'Plin je značajno jeftiniji energent i vjerojatno će ostati tako', napominje Pudić.

Europska unija ima plan ukinuti grijanje na plin do 2050., no svjesna je, ističe Pudić, da taj plan ne mogu ispuniti jer su investirali i u LNG terminal i u Sjeverni tok. 'Neutralnost je može postići i podizanjem većih šumskih površina koje će neutralizirati emisiju CO2. Želimo li ostvariti tranziciju u kraćem periodu, dogodit će se cijena od 120 eura po MWh i onda se nitko neće grijati i imat ćemo i do 50 posto energetski siromašnih. Energetsko siromaštvo je dio cijele Europe, ne samo Hrvatske. Budemo li podizali neutralnost većim cijenama plina, mislim da ćemo imati više štete nego koristi', upozorava Pudić.

'Činjenica je da će se u budućnosti koristiti zajedničke kotlovnice i to za zgrade s više stanova. Tome se treba prilagoditi i plinska infrastruktura. Danas se proizvodi oprema koja iz mješavine vodika i prirodnog plina proizvodi toplinsku energiju. Velike zgrade s 200-300 stanova prelazit će na toplinsku mrežu, a toplina će se proizvoditi iz viškova, obnovljivih izvora energije, iz visokoučinkovite kogeneracije na plin i slično', rekao je Pudić, koji je siguran da će do poskupljenja plina doći, ali ne može reći koliko. 'To ćemo vidjeti nakon četvrtog mjeseca, ali činjenica je da se cijena neće vratiti na 15 ili 20 eura, za sljedeću godinu će biti nešto viša nego posljednjih godina', rekao je Pudić za HTV.