Indeks koji mjeri cijene košarice prehrambenih proizvoda kliznuo je u kolovozu na prosječnih 196,6 bodova, što znači da su cijene hrane pale čak 3,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, izvijestio je FAO.

Košarica obuhvaća žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, biljna ulja i šećer.

Osjetan pad cijena u kolovozu rezultat je osjetnog pojeftinjenja svih proizvoda, uz izuzetak mesa.

Najviše su se smanjile cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za čak 11,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute obilnom ponudom za izvoz i smanjenom uvoznom potražnjom. Na godišnjoj razini pale su 18,9 posto.

Odgovarajući FAO-ov podindeks kliznuo je na prosječnih 200,8 bodova.

Uteg cijenama te kategorije proizvoda bila je ruska zabrana uvoza mliječnih proizvoda iz nekoliko zemalja a dodatno je neizvjesnost na tržištu pojačalo posustajanje kineskog uvoza mlijeka u prahu. Kina je inače najveći uvoznik tog proizvoda u svijetu.

Cijene žitarica smanjile su se pak osjetno blažih 1,5 posto, uz pad odgovarajućeg podindeksa na prosječnih 182,5 bodova. Na godišnjoj razini smanjene su 11,7 posto.

Budući da je i tekuća godina rekordna kada je u pitanju proizvodnja pšenice, njezine su cijene ponovo pale u kolovozu, spustivši se na najnižu razinu od srpnja 2010.

Slična je situacija i s kukuruzom čije su se cijene također spustile na najnižu razinu u četiri godine zahvaljujući gotovo idealnim uvjetima za uzgoj u ključnim proizvodnim regijama i obilnim zalihama.

Značajno su u kolovozu pale i cijene biljnih ulja, za osam posto u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na najnižu razinu od studenog 2009.

Podindeks cijena šećera također pokazuje izrazitiji pad, za 5,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 244,3 boda. To još uvijek znači da su jedan posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

Jedini su izuzetak u odnosu na trend bile cijene mesa, koji su u prošlom mjesecu porasle 1,2 posto u odnosu na srpanj. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz više su 14 posto.

U odvojenom je izvješću FAO povisio prognozu ovogodišnje proizvodnje žitarica, za 14 milijuna tona, na 2,5 milijardi tona, zahvaljujući u prvom redu poboljšanim prognozama proizvodnje pšenice. Nova je prognoza ipak 0,5 posto niža u odnosu na prošlogodišnji rekord, napominju u FAO-u.

Prognoza proizvodnje pšenice podignuta je za 9,3 milijuna tona u odnosu na srpanjsku procjenu, na 716,5 milijuna tona, što je također tek nešto manje u odnosu na prošlogodišnji rekord.