Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 33,01 dolar, što je oko 1 posto manje nego tjedan dana prije.
Na američkom je tržištu, pak, barel prošloga tjedna poskupio 0,7 posto, na 29,64 dolara.

Na početku prošloga tjedna cijene su nafte snažno porasle nakon vijesti da su Saudijska Arabija, Rusija, Katar i Venezuela postigli dogovor o zamrzavanju proizvodnje na razinama iz siječnja.

Iran, najveći protivnik kontrole proizvodnje jer želi vratiti svoj udio na svjetskom tržištu kakav je imao prije sankcija, podržao je taj dogovor, no nije obećao smanjenje proizvodnje.

Kako ni Irak nije ništa obećao, entuzijazam ulagača ubrzo je splasnuo, pa su splasnule i cijene nafte. Ulagači su, naime, očekivali više u smjeru smanjenja razlike između velike ponude i sva slabije potražnje, izazvane usporavanjem rasta globalnog gospodarstva.

'Velika je razlika između zamrzavanja i smanjenja proizvodnje. S druge strane, nastavak rasta američkih zaliha ukazuje na neefikasnost bili kakvih proizvodnih ograničenja', kaže Pete Donovan, broker u tvrtki Liquidity Energy.

Naime, izvješće američkih vlasti, objavljeno u četvrtak, pokazalo je da su zalihe sirove nafte u SAD-u tjedan dana prije porasle za više od 2 milijuna barela, na rekordnih 504 milijuna, što pokazuje da je potražnja nejaka.

Zbog toga analitičari i dalje očekuju veliku nestabilnost cijena 'crnog zlata', koje su prošloga tjedna dnevno rasle i padale i po 5 posto.

I dok neki smatraju da će se postupno cijene oporaviti, drugi drže da bi prije toga mogle pasti na nove najniže razine u 12 godina.

Cijene nafte strmoglavile su od sredine 2014. godine s više od 100 na otprilike 30 dolara po barelu jer proizvođači dnevno proizvode viškove od jedan do dva milijuna barela u odnosu na potražnju, i to u vrijeme dok rast globalnog gospodarstva posustaje, predvođen usporavanjem u Kini, najvećem svjetskom potrošaču sirovina.