Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 4,4 posto, na 100,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,5 posto, na 93,06 dolara. Podršku cijenama pružile su poruke iz Saudijske Arabije da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti opskrbu kako bi uravnotežili tržište i neutralizirali povratak iranske nafte na tržište u slučaju dogovora o nuklearnom programu.

I neki drugi proizvođači iz OPEC-a, među kojima i Ujedinjeni Arapski Emirati, podupiru razmišljanje Rijada o naftnim tržištima. 'Nameće se dojam da Saudijska Arabija nije spremna tolerirati pad cijena nafte ispod 90 dolara. Špekulanti bi to mogli protumačiti kao poziv da se klade na daljnji rast cijena i da ne moraju strahovati od ponovnog većeg pada cijena', pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištima. Podršku cijenama pružio je i pad zaliha sirove nafte i derivata u SAD-u u prošlom tjednu.

S druge strane, uteg cijenama predstavljaju pregovori o iranskom nuklearnom programu. Dogovor bi otvorio vrata povratku na tržište sankcionirane iranske nafte, što bi značilo povećanje ponude u uvjetima u kojima slabi potražnja. Naime, zbog izuzetno visoke inflacije, središnje banke zapadnih zemalja već mjesecima podižu kamatne stope, što će usporiti rast gospodarstava, a time i potražnju za energentima.

Kako bi suzbila najvišu inflaciju u više od 40 godina, američka središnja banka povećala je od ožujka kamate za 2,25 postotnih bodova, a sasvim je jasno da će ih povećati i u rujnu. Pitanje je samo za koliko, 0,50 ili 0,75 postotnih bodova. U petak je predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji središnjih bankara u Jackson Holeu poručio da je neko vrijeme gospodarstvu potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.