Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 9 posto, što je njihov najveći tjedni dobitak od lipnja, a posljedica je smanjene proizvodnje u Meksičkom zaljevu i Norveškoj. Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna skočila 9,1 posto, na 42,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9,6 posto, na 40,60 dolara
To je prvi rast cijena nafte u posljednja tri tjedna i najveći tjedni skok od lipnja, a posljedica je zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zaljevu u očekivanju uragana Delta i smanjene ponude iz Norveške.
U Meksičkom je zaljevu zatvorena proizvodnja od oko 1,67 milijuna barela dnevno, ili 92 posto ukupne proizvodnje nafte u zaljevu, najviše od 2005. kada je to područje poharao uragan Katrina.
Smanjena je i ponuda iz Norveške, zbog štrajka naftnih radnika. No, u petak su sindikati i čelnici naftnih kompanija postigli dogovor o plaćama, pa je desetodnevni štrajk završen.
„Jedan od razloga rasta cijena nafte nestao je u petak, kada je objavljeno da će naftni radnici u Norveškoj prekinuti štrajk”, kazao je Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.
A da nakon te vijesti u petak cijene nafte nisu pale više od 1 posto, njihov rast na tjednoj razini bio bi veći od 10 posto.
Koronavirus i dalje prijeti potražnji
Podršku cijenama pruža i nada ulagača u dodatne fiskalne poticajne mjere u SAD-u, što bi moglo podržati potražnju.
S druge strane, cijene nafte pritišće nepopustljivo širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega je sve jasnije da će oporavak svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, biti sporiji nego što su se ulagači nadali.
Analitičari JP Morgana poručili su da se izgledi u vezi potražnje za naftom u svijetu pogoršavaju zbog mogućeg daljnjeg širenja koronavirusa tijekom zime, što bi moglo navesti Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da preispita svoje planove o povećanju proizvodnje u 2021. godini.
OPEC i saveznici tog kartela, na čelu s Rusijom, od kolovoza su, naime, ublažili smanjenje proizvodnje na 7,7 milijuna dnevno s 9,7 milijuna barela dnevno prethodnih mjeseci, a planirali su dodatno povećati proizvodnju u idućem razdoblju ako se potražnja oporavi.
No, u ovakvim okolnostima, malo je razloga za to, poručuju analitičari.
Rast proizvodnje u SAD-u
Rast cijena nafte mogao bi zakočiti i rast proizvodnje u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan četvrti tjedan zaredom, za njih tri, na ukupno 269 postrojenja.
Polovicom kolovoza aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci.
Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara.
U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
