Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,4 posto, na 74,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,1 posto, na 70,64 dolara.

No, time su samo ublažile pad na kvartalnoj i polugodišnjoj razini.

U prvih šest mjeseci ove godine cijena barela na londonskom tržištu pala je 12,8, a na američkom 12 posto.

Posljedica je to usporavanja rasta gospodarstava zapadnih zemalja jer zbog visoke inflacije središnje banke već dulje od godinu dana podižu kamatne stope.

A s usporavanjem rasta gospodarstava usporava se i rast potražnje.

Uz to, kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se od koronakrize tako brzo kao što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.

Kako bi pružila potporu cijenama, Saudijska Arabija najavila je da će u srpnju smanjiti proizvodnju za još milijun barela dnevno.

Uz to, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici produljili su sporazum o smanjenoj proizvodnji do kraja godine.

No, monetarne vlasti zapadnih zemalja, od američkog Feda do Europske središnje banke, najavljuju daljnje podizanje kamata kako bi suzbile inflaciju, a to će dodatno usporiti rast gospodarstva.

"Unatoč novim najavama smanjenja ponude iz OPEC+ i Saudijske Arabije, cijene nafte zadržale su se ispod 80 dolara po barelu jer su trgovcima trenutno važniji makroekonomski problemi nego temeljni pokazatelji ponude i potražnje”, objašnjavaju analitičari HSBC-a u osvrtu na situaciju na tržištu.

"Mislimo da će tako biti i tijekom dijela ljeta, iako bi određeni poticaj cijenama trebala dati prognoza o velikom deficitu u drugoj polovini godine, od oko 2,3 milijuna barela", dodali su.

Prema anketi Reutersa, u kojoj je sudjelovalo 37 ekonomista i analitičara, malo je izgledno da će cijene ove godine porasti, s obzirom na probleme u svjetskom gospodarstvu.