Strepnja od energetske krize sve više jenjava, o čemu najbolje svjedoči silazni trend cijena energenata. Najveći pad bilježe cijene plina te su potonule na najnižu razinu u zadnje dvije godine. Što se događa na tržištu plina i možemo li biti sigurni da se neće ponoviti šokovi iz protekle godine?
Terminska cijena prirodnog plina u Europi potonula je prošli tjedan na 23,1 euro za megavatsat, dosegnuvši najnižu razinu u posljednje dvije godine. Tako niska cijena nije viđena od ljeta 2021., kada je Rusija počela ograničavati opskrbu plinom u Europi uoči svoje agresije na Ukrajinu.
Od tada smo svjedočili dramatičnom rastu cijene koji je kulminirao prošlog ljeta, kada je vrijednost plina na referentnoj europskoj burzi, nizozemskom TTF-u, dosegnula vrhunac - više od 340 eura po megavatsatu - nakon što je Rusija radikalno smanjila izvoz plina u Europu, potaknuvši inflaciju i naglo povisivši račune za energiju. Slične cijene zabilježene su i na mađarskoj burzi HUDEX, referentnoj za hrvatsko tržište.
vezane vijesti
Kako bi osigurale priuštive cijene energije za europska kućanstva i tvrtke, članice Europske unije krajem prošle godine postigle su dogovor o ograničenju cijene plina na 180 eura po megavatsatu, čime su se okončali mjeseci natezanja oko toga hoće li se i na kojoj razini taj dogovor uopće postići. No uskoro su tržišne sile potjerale cijenu znatno ispod te razine.
U samo nekoliko mjeseci cijena se vratila u normalu, nakon što je Europa uspješno iskoristila alternativne izvore plina, ubrzala uvođenje obnovljive energije i iskoristila blagu zimu zbog koje su skladišta bila visoko popunjena.
Analitičar Morgan Stanleyja, Martijn Rats, smatra da je Europa sada u poziciji ponovno napuniti svoja skladišta, što je ključno za zadovoljenje zimske potražnje, do 100 posto kapaciteta čak i bez ruskog plina.
Skladišta su u Europi popunjena iznad uobičajenih razina za ovo razdoblje godine, na otprilike 66 posto, a očekuje se da bi neka mogla biti puna već u kolovozu, dakle puno prije sezone grijanja.
Mnogi analitičari nisu vjerovali da će se cijene plina tako brzo vratiti na pretkrizne razine. Ali smanjena potrošnja plina zbog većeg korištenja alternativnih izvora, blagih vremenskih uvjeta i slabije potražnje iz Azije ubrzala je pad cijena. Dodatni pritisak na cijene došao je i od usporavanja europskog gospodarstva te slabog kineskog oporavka.
Unatoč povoljnom trendu, i dalje postoje razlozi za oprez. Trgovci plinom i analitičari, koji su se u svibnju okupili na godišnjoj konferenciji Flame u Amsterdamu, naglasili su da nema mjesta pretjeranom opuštanju, upozoravajući da bi se Europa još uvijek mogla suočiti s izazovima u nadolazećoj zimi.
Međunarodna agencija za energiju, u svom nedavnom tromjesečnom izvješću o tržištu plina, rekla je da je ravnoteža potražnje i opskrbe globalnim plinom 'podložna neobično velikoj neizvjesnosti' ove godine, u rasponu od vremenskih prilika i dostupnosti LNG-a do mogućnosti daljnjeg pada isporuka ruskog plina.
Preostali ruski plin koji teče kroz Ukrajinu i Tursku sada čini manje od 10 posto europskog uvoza plina u usporedbi s oko 40 posto prije invazije, a trgovci vjeruju da bi gubitak ruskog plina ipak mogao izazvati novi skok cijena.
Tržišta plina odražavaju neke od spomenutih rizika pa se cijene terminskih TTF ugovora za isporuku u zimskoj sezoni i dalje drže na razini oko 40 eura za megavatsat i mogle bi dodatno porasti ako se pokaže da će zima biti hladnija od ove ili ako poraste potražnja za LNG plinom u Aziji.
Do povećanja cijena mogli bi dovesti i neuobičajeni toplinski valovi u Europi i Aziji ili sušni uvjeti tijekom ljeta. Za hrvatska kućanstva cijena plina za javnu uslugu ograničena je do travnja 2024. i iznosi maksimalno 41 euro za megavatsat, što je u ovom trenutku osjetno iznad tržišne cijene za terminske ugovore s isporukom u srpnju.
Pritom treba naglasiti da opskrbljivači plinom koji imaju koncesije na javnu uslugu prodajnu cijenu formiraju tako da na trošak nabave obračunavaju još i trošak distribucije i fiksnu mjesečnu naknadu, koju određuje HERA.
